Hrvatska predsjednica u Londonu se susrela s kraljicom Elizabetom II, a potom i s britanskom premijerkom Theresom May. Teme razgovora u kraljevskoj palači i Downing streetu analizira reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Petrović koja u Londonu prati ovaj susret:
Pročitajte i ovo
''U kraljevskoj plači Predsjednica je razgovarala s britanskom kraljicom o globalnoj sigurnosti. Razgovarano je vrlo općenito, vrlo načelno jer uloga britanske kraljevske obitelji je ceremonijalna prije svega, ali jednako tako istovremeno ne možemo isključiti njihov utjecaj na međunardnom planu koji provode prije svega kroz kulturnu ili javnu diplomaciju.
Sve njihove aktivnosti pa tako i britanske kraljice, pa tako i ova danas, posve su usklađene sa stavovima britanskog parlamenta i vlade.
U tom smislu bio je važan susret s premijerkom Theresom May gdje je glavna tema naravno bio Brexit i vrijeme nakon Brexita. Sada je vrijeme da se zauzimaju pozicije. Velika Britanija izlaskom iz EU gubi jedan bitan instrument međunardnog poltičkog utjecaja. To je svjetska sila, ona više nije supersila, ali je sila koja svoj međunarodni utjecaj ostvaruje kroz tri ključna stupa. Prvi je naravno Commonwealth, nekadašnja zajednica zemalja koje su pripadale Britanskom carstvu. To je bila najveća politička jedinica ikada u povijesti. Drugi je strateško partnerstvo s Amerikom koje je od premijera Gordona Browna malo oslabilo, nije više onako bezuvjetno kao u posthladnoratovskom razdoblju. I treći je Europska unija, njima vrlo važna. I Velika Britanija sada stvara poziciju stvaranja bilateralnih dobrih odnosa sa zemljama Europe, osobito jugoistoka Europe koji u ovom sigurnosnom trenutku u svijetu u odnosima Zapada i Rusije postaje vlo važan. I naravno za Hrvatsku je to vrlo važno u onom dijelu u kojem se hrvatski nacionalni interesi poklapaju s britanskima.
Naravno, Britanija ostaje jako vezana za Europu, pa i za Hrvatsku kroz NATO partnerstvo, kroz NATO savez i stoga mi je iznimno drago da je predsjednica danas s premijerkom May razgovarala o BiH kao potencijalno jako nestabilnom području, a području u kojem se britanska diplomacija prije par godina priklonila njemačkoj, ne američkoj i napravila jedan plan za BiH koji uopće ne korespondira s njezinim statusom zemlje triju konstituivnih naroda. Zbog toga je razgovor o BiH danas ovdje u Londonu bio vrlo važan.''
A hoće li Brexit ići glatko i kako zaštititi hrvatske građane koji žive u Velikoj Britaniji?
''Još nitko ne zna kako će Brexit teći. Proces počinje u trećem mjesecu sljedeće godine i bit će sigurno kompliciran i sigurno će trajati preko dvije godine kako propisuje Lisabonski sporazum. Ovo je novu iskustvo i za EU i za jednu zemlju članicu, u ovom slučaju Ujedinjeno Kraljevstvo. Tako će i hrvatski građani biti dio tog procesa.
Brexit će se pregovarati sa svim zemljama članicama u kojoj će sve zemlje članice imati svoje određene uvjete. Ali sve do iti jedne kao što znamo će tražiti od Ujedinjenog Kraljevstva, ukoliko nakon Brexita želi posebne ugovore s EU kakve imaju Švicarska ili Norveška, da mora poštovati sve slobode, dakle ključne stupove na kojima EU počiva, a to je ujedno i slobodno kretanje ljudi i kapitala.
Prema tome, nitko ne zna kako će Brexit ovoga trenutka ići, a naši građani će biti dio naše pozicije tijekom Brexita. Brexit je, da se mi razumijemo, dvosjekli mač. I za Veliku Britaniju i za EU. Što ako se EU ne restrukturira nakon Brexita i ne nađe formu neku novu, drukčiju u kojoj će živjeti, a što ako Velika Britanija uspije bez EU pa onda Brexit potakne referendume o novim razdruživanjima.
Brexit je događaj desetljeća, sigurno najjači, najbitniji za budućnost Europe. Kada govorimo o budućnosti, vraćam se na Hrvatsku, važno je reći to, i opet se vraćam na pozicije o kojima sam ranije govorila, koje je bitno sada zauzeti, i to stoga što 2020. godina će biti godina velike budućnosti Europe, a 2020. godine Europskom unijom će predsjedati Hrvatska. 2020. godine će Britanija najvjerojatnije izaći iz EU.
Bit će zaključen sporazum o razdruživanju. 2020. godine se mora donijeli odluka o transatlantskom trgovinskom sporazumu oko kojeg su zemlje članice u potpunom nesuglasju i jednako tako 2020. godine izlazi sadašnji financijski paket. Prema tome sada je trenutak da Hrvatska zauzme i svoje nacionalne pozicije, a jednako tako i poziciju za predsjedanje u toj godini velikih događanja.''
