Komisija naglašava kako brojni zločini još nisu dovoljno rasvijetljeni te smatra kako se nismo potpuno oslobodili okova totalitarizma i opasnosti od njegove ponovne uspostave. 'Pravedno je i da se strašni zločini, koje je međunarodna zajednica proglasila nezastarivima, a to su: genocid, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti, uvijek kažnjavaju,' navodi se u Izjavi i dodaje kako nije dobro ni pravedno da se, 64 godine nakon rata i nasilne uspostave komunizma još uvijek taji, skriva i niječe ratne i poratne zločine komunističkog totalitarizma. Smatra kako je 'još manje dobro i pravedno da se o 20. obljetnici pada Berlinskoga zida pokušava braniti i rehabilitirati komunizam'.
Pročitajte i ovo
>> HBK: Sve je veća zlouporaba političke vlasti
'Deklaracija Sabora dek verbalna potpora'
Zato Komisija poziva na obilježavanje 'Europskog dana spomena', što ga je 23. kolovoza ove godine proglasio Europski parlament u znak sjećanja 'na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima', jer su, kako se navodi u Izjavi 'na taj dan, prije 70 godina, nacistička Njemačka i komunistički Sovjetski savez sklopili Sporazum o nenapadanju i podjeli interesnih sfera'. Komisija podsjeća kako je Europski dan spomena u Hrvatskoj prešućen te ocjenjuje kako kod nas vlada 'zavjera šutnje i neznanja'. Navodi kako su 'namjerno prešućeni povijesni događaji, 'crne rupe' hrvatske povijesti' te smatra kako je Deklaracija Hrvatskoga sabora o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka bila tek verbalna potpora rezolucijama Vijeća Europe.
Navodi kako u Deklaraciji nema naznake za kolektivnom terapijom društva, kao što se to činilo u Njemačkoj u odnosu na nacizam. Komisija smatra kako nijekanje zločina i njihovih korijena, Rezolucija i poziva najviših europskih ustanova pokazuje da amnezija prošlosti i faktička amnestija za nezastarive zločine ugrožava budućnost te stvara ozračje ravnodušnosti i pristanak na namjerno prešućivanje. 'Premda se opravdano naglašava potreba procesuiranja svih zločina iz Domovinskog rata, nema poziva na poštivanje međunarodnih konvencija o kažnjavanju zločina iz Drugog svjetskog rata i poraća,' napominje u Izjavi Komisija HBK te dodaje kako je 'nedavni obrambeni rat hrvatskog naroda pokazao da su se zanijekani zločini nad Hrvatima u Drugom svjetskom ratu i poraću ponovili i u Domovinskom ratu.
'Zločine ne samo da se niječe, već ih se javno brani i opravdava'
Iustitia et pax smatra kako bi 'hrvatski antitotalitarizam' trebalo obilježavati na dan kad su se istarski Hrvati oduprli talijanskom fašizmu jer je 22. lipnja, dan kad su komunisti na poziv Staljina i Kominterne ustali u obranu SSSR-a. 'Zašto se još uvijek dopušta komunističko monopoliziranje anti-fašizma, kad se zna da je totalitarni komunizam bio samo licemjerni brat-blizanac rasističkom nacizmu', pita Komisija i dodaje kako su upravo komunisti progonili i likvidirali uvjerene antifašiste, antinaciste i antikomuniste. Tako se falsificira povijest i to nije revizionizam - jer revizija povijesti je pravo i dužnost povjesničara - nego negacionizam, tj. nijekanje utvrđenih masovnih zločina', stoji u Izjavi. Komisija je 'protiv opravdavanja zločina i zločinaca' pa napominje kako je posebno loše 'kad se ne samo niječe zločine, nego ih se još javno brani i opravdava'.
Iustitia et pax upozorava kako su hrvatski narod i Crkva na vlastitoj koži osjetili sva tri totalitarizma, borili se protiv njih, podnijeli goleme žrtve i platili veliku cijenu. Upravo zbog toga imaju pravo i dužnost osuditi negacionizam i apologiju zločina svih triju totalitarizama te imaju pravo znati istinu o proteklim događajima, stoji u Izjavi koju je potpisao predsjednik Komisije 'Iustitia et pax' HBK mons Vlado Košić. (Hina)
