'Majčinstvo i karijera', naziv je istraživanja koje su na 1200 ispitanica tijekom studenoga proveli Institut za istraživanje i edukaciju Zaposlena mama, uz potporu Hrvatske udruge poslodavaca i portala Moj.Posao.net.
Pročitajte i ovo
Ono je pokazalo da prihodi zaposlenih majki, koji se kreću od 3000 do iznad 20.000 kuna, u 60 posto obitelji doprinose većem dijelu kućnog budžeta, a kod 17 posto ispitanih majki, s niskim (3500-6000 kuna) ili srednjim prihodima (6000-9000 kuna), i više od 80 posto kućnog budžeta.
Istodobno, iako žene više pridonose kućnom budžetu, njihovi partneri u samo 20 posto slučajeva preuzimaju više obaveza u brizi o kućnim poslovima i djeci. Pritom su u nešto boljem položaju žene višeg obrazovanja, one sa magisterijem i doktoratom, čiji muževi više participirraju u kućnim obavezama (50-60 posto).
Pravobraniteljca za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ističe kako su ti podaci u korelaciji s istraživanjima o ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj i pokazuju još uvijek tradicionalani odnos prema ulogama muškaraca i žena, iako je sve više mladih i obrazovanih obitelji u kojima muškarci sve više participitaju u kućnim poslovima i brizi za djecu.
Za nju je zabrinjavajući podatak da 46 posto žena nije u mogućnosti dalje razvijati karijeru zbog dodatnih obiteljskih obaveza i nerazumijevanja poslovne okoline čime svi gube jer su žene obrazovanije, pa je potrebno poticati na promjene u radnim uvjetima koji će biti više prilagođeni ženama, što je i aktualna tema u Europskoj uniji.
Blake Lively: Trudnička haljina koja ruši sve granice
Istraživanje je pokazalo da u daljnjem razvoju karijere na manje prepreke nailaze žene s visokim obrazovanjem, dok su u najnezahvalnijem položaju majke koje sa svojim prihodima doprinose značajno manje kućnom budžetu (do 40 posto).
Kada bi nešto mogle mijenjati na poslu, majke bi, osim povećanja plaće (42 posto) te više vremena i energije, povećale fleksibilnost u organizaciji posla (31 posto) i smanjile broj sati na poslu (21 posto). Kao veći stupanj fleksibilnosti u organizaciji posla najviše bi im odgovaralo uvođenje kliznog radnog vremena, povremeni rad od kuće i sažeti radni tjedan (40 radnih sati tjedno kroz manji broj radnih dana).
Takve mogućnosti nema većina ispitanih majki (61 posto), a fleksibilni oblici rada uglavnom su dostupniji na višim razinama upravljanja (članice uprava, direktorice, voditeljice projekata). Oni najčešće uključuju klizno radno vrijeme (57 posto i povremeni rad od kuće (16 posto).
Istraživanje je pokazalo da je ravnoteža privatnog i poslovnog života lakše dostižna majkama na višim menadžerskim pozicijama što bi, ocjenjuju istraživači, trebala biti jasna poruka ženama da se ne boje preuzimanja većih odgovornosti zbog straha od nemogućnosti usklađenja obaveza.
Majke uz to često imaju i osjećaj krivnje što zbog poslovnih obaveza nisu u mogućnosti posvetiti dovoljno vremena obitelji (65 posto), pri čemu ih 50 posto smatra da su dobre majke, dok ih 35 posto misli da nisu onakve majke kakve bi htjele biti.
"Rezultati pokazuju da je usklađivanje poslovnog i obiteljskog života za žene uistinu izazov, ali da usprkos tome 70 posto zaposlenih majki ne bi bilo zadovoljno sa životom bez posla i karijere", kazala je voditeljica projekta Dijana Kobas Dešković. Ističe kako podatak od 60 posto visokoobrazovanih žena u Hrvatskoj govori da su žene vrlo ambiciozne, da žele završiti fakultet, da žele raditi i napredovati.
Najviše žena koje su sudjelovale u istraživanju ima visoku stručnu spremu (52 posto), potom srednju (25 posto) i višu stručnu spremu (11 posto).
Institut za istraživanje i edukaciju Zaposlena mama dodijelili su danas Zagrebačkoj banci pravo na korištenja znaka "Mamforce company" za uspješno provođenje obiteljski osviještene prakse upravljanja ljudskim resursima kojom se zaposlenicima omogućava bolja uravnoteženost poslovnog i obiteljskog života. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
