Pokazalo je to istraživanje tvrtke MUSO koja je analizirala podatke s 14.000 najvećih stranica koje nude piratske sadržaje. Hrvati su tako zauzeli visoko četvrto mjesto kad je riječ o ilegalnom preuzimanju sadržaja s interneta. Prvo mjesto po broju internetskih korisnika koji posjećuje piratske stranice drži Latvija s 46 posto, a slijede Bugarska i Litva.
Pročitajte i ovo
Opreza nikad dovoljno!
Mislila je da je naišla na odličnu ponudu za apartman u Crikvenici, ubrzo je sve pošlo po krivu
Na vrata mu došla policija
Podravac (71) na internetu naručio tablete: "Nisam znao da je droga, od njih sam mogao raditi teške poslove u šumi"
Piratske stranice u Njemačkoj pak posjećuje samo dva posto korisnika interneta. Razlog tome su i visoke kazne koje za preuzimanje sadržaja zaštićenih autorskim pravima naplaćuju njihovi vlasnici. Odlučite li se tako u Njemačkoj ilegalno preuzeti najnoviju epizodu "Igre prijestolja", to bi vas moglo skupo koštati.
U to se uvjerila i Hrvatica Ivana (33) koja već godinama živi u Berlinu. Film Woodyja Allena "Ponoć u Parizu" koštao ju je tako više od 1000 eura.
"Putem torrenta sam prije nekoliko godina skinula film i ostala u šoku kad sam ubrzo dobila pismo Universal Picturesa i njihovih odvjetnika u Münchenu u kojem se navodi kako moram platiti 1050 eura zbog kršenja autorskih prava. Slično se dogodilo i mojoj cimerici koja je s 850 eura kažnjena zbog preuzimanja filma "Grand Budapest Hotel", kaže Ivana.
Kaznu je platila i otad joj ne pada napamet skidati filmove putem torrenta.
"Filmove i serije sada gledam isključivo putem legalnih streaming servisa", kaže Ivana. Baš kao i Ivana, i u Hrvatskoj sve više građana gleda omiljene sadžaje putem najpoznatijih legalnih streaming servisa, a jedan od njih je i OYO.
Što kažu operateri
Provjerili smo planiraju li i hrvatski internet operateri uvesti kazne za ilegalno preuzimanje filmova, serija i ostalog sadržaja zaštićenog autorskim pravima te traže li to uopće od njih vlasnici autorskih prava.
Iz HT-a poručuju kako je "sadržaj koji se prenosi putem elektroničke infrastrukture tajan i strogo zaštićen zakonom."
"Operatori, pa tako i Hrvatski Telekom nemaju ovlasti provjeravati sadržaj koji se prenosi, uključujući njegovu legalnost. Za to bi im trebao pristup sadržaju, a za što nemaju ovlasti. Pristup sadržaju dopušten je isključivo po nalogu ovlaštene osobe (npr. policija temeljem sudskog naloga) koja ima zakonske ovlasti vršiti tajni nadzor nad telekomunikacijskim prometom/sadržajem sukladno posebnim propisima iz područja nacionalne sigurnosti i kaznenog postupka", kažu u HT-u.
Iz Vipneta, vlasnika B.net-a i Amisa poručuju kako se, kad je riječ o zaštiti autorskih i srodnih prava "pridržavaju svih važećih propisa".
"Kažnjavanje povreda autorskih prava provodi se u kaznenim postupcima. Kao operator, sukladno Zakonu o elektroničkim komunikacijama, u obvezi smo dostaviti nadležnom tijelu podatke kojima raspolažemo, a u svrhu provođenja istražnih radnji u pokrenutim kaznenim postupcima", kažu u Vipnetu.
U Optima Telekomu kažu kako nisu odgovorni za sadržaj kojem korisnici pristupaju ili ga prenose putem iste usluge, ali navode i kako korisniku imaju pravo isključiti uslugu pristupa interneta.
"Po zaprimanju prijave o nezakonitom preuzimanju i korištenju sadržaja sa zaštićenim autorskim pravima i/ili pristupanju stranicama koje omogućavaju nezakoniti stream zaštićenog videosadržaja, naša nadležna služba – Odsjek za sigurnost - istražuje incident te ukoliko postoji osnovana sumnja na kršenje važećih zakonskih odredbi, ista se prijavljuje nadležnim tijelima, prvenstveno MUP-u. Dodatno, na zahtjev Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti operatori su dužni dostaviti, između ostaloga, i detaljan ispis IP adresa na koje je pristupano s korisnikovog računa", kaže u Optima telekomu.
Terrakom pak ne provjerava niti kontrolira sadržaj koji korisnici posjećuju i preuzimaju te podsjećaju da nadzor nad kretanjima korisnika na internetu provode nadležne institucije to jest Operativno tehnički centar za nadzor telekomunikacija.
"U slučaju takvog nadzora, operator je dužan dostaviti sve relevantne podatke koji se vode kao povjerljive informacije i nisu dostupne niti u jednom drugom slučaju", poručuju iz Terrakoma.
I dok se čini kako će oni kojima internetske usluge pružaju najveći hrvatski operateri i dalje moći bez straha preuzimati piratske sadržaje, CARNet takvo ponašanje sankcionira.
"Kad je riječ o distribuciji sadržaja zaštićenog autorskim pravima poduzimamo sankcije i ostale potrebne aktivnosti protiv počinitelja incidenta. Po službenoj dužnosti naša Abuse služba ne prijavljuje slučaj policiji, već je to odluka samog vlasnika autorskih prava. Ne postoji zakonski propis koji obvezuje bilo kojeg ISP-a u Hrvatskoj da policiji prijavljuje povredu autorskih prava, nego u ovom slučaju CARNet postupa prema pravilima CARNet mreže definiranim u gore navedenim dokumentima, odnosno sankcionira svoje korisnike ako su počinili računalni incident. Podaci o počinitelju dostavljaju se isključivo policiji i pravosudnim tijelima na njihov zahtjev", kažu u CARNet-u.
CARNet: "Prosljeđujemo prijave vlasnika autorskih prava"
Pojašnjavaju kako se korištenjem BitTorrent protokola sadržaj prilikom preuzimanja, ujedno i distribuira drugima. Distribucija autorskim pravom zaštićenih sadržaja putem CARNet mreže nije dozvoljena pa CARNet stoga prosljeđuje prijave koje zaprima od vlasnika autorskih prava spornih sadržaja.
Ističu kako oni ne provode kontrolu prometa, već postupaju prema prijavama zaprimljenim od vanjskih izvora.
"Korisnik koji je napravio prekršaj dva puta se e-poštom upozorava o povredi autorskih prava. Ako do incidenta dođe treći puta, korisnički račun se zaključava na mjesec dana, odnosno onemogućuje mu se spajanje na internet putem one usluge za koju je dobio prijavu. Ako je korisnički račun zaključan po prvi put, korisniku se savjetuje da sav sadržaj koji je pod autorskim pravima ukloni s računala te da ga izbrišete iz torrent klijenta kako se sadržaj ne bi nastavio dijeliti. Korisnik e-poštom obavještava CARNet Abuse službu o statusu rješavanja incidenta, te mu se korisnički račun otključava. Korisnike se savjetuje da ubuduće preuzimaju samo onaj sadržaj za koji su sigurni da je uistinu slobodan za preuzimanje i da za to postoji autorova dozvola. Ako i nakon zaključavanja korisničkog računa stižu prijave, korisnik se još jednom upozorava, a nakon toga se korisnički račun zaključava na mjesec dana, bez mogućnosti prijevremenog otključavanja. U slučaju učestale povrede autorskih prava, korisnički račun se zaključava trajno na uslugu preko koje je incident počinjen. CARNet ne naplaćuje novčane kazne, niti kazneno progoni korisnike ni za jedan računalni incident, pa tako ni za povredu autorskih prava", kažu u CARNet-u.
Kažu kako neki online servisi koriste BitTorrent protokol, pri čemu se sadržaj distribuira drugima dok ga korisnik pregledava online.
"Korisnici često nisu svjesni da pregledavanjem sadržaja također krše autorska prava, jer sadržaj ne ostaje na njihovom računalu nakon što ga pregledaju. Korisnici često imaju osjećaj da im se ne može ući u trag zbog velikog broja korisnika koji istovremeno dijele sadržaj, osobito zato što većina rezidencijalnih korisnika koristi dinamičku IP adresu. Međutim, prijavitelj incidenta prema IP adresi i točnom vremenu u kojem se incident dogodio (timestamp) može odrediti tko je nadležan za taj korisnički račun i putem RIPE servisa dolazi do CARNet Abuse službe. Tijekom ove godine CARNet Abuse služba kreirala je 2882 novih incidenata za kršenje autorskih prava", kažu u CARNet-u.
MUP: Godišnje oko 50 kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva
Nedavno uhićenom vlasniku hrvatske stranice Filmovite, popularne stranice za online gledanje filmova i serija prijeti zatvorska kazna jer je korisnicima omogućio gledanje najmanje 1251 filma od kojih neki još nisu ni zaigrali u kino-dvoranama. I dok se čini kako je MUP krenuo u obračun s onima koji omogućuju besplatno gledanje piratskog sadržaja, kad je riječ o preuzimanju filmova i serija putem popularnih torrenta situacija je nešto drugačija.
Iz MUP-a poručuju kako se godišnje DORH-u prijavi oko 50 kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva. Ako je materijalna šteta ili imovinska korist niža od 60.000 kuna, tada se radi o prekršaju.