Oni najjače osjećaju inflaciju, ali mnogi i dalje rade: Hrvatski umirovljenici u nečemu odskaču od europskog prosjeka

I u zrelim godinama, još uvijek rade. Neki iz želje, a neki iz potrebe.

"40 godina rada, 2300 kn. To mi je dostatno do pola mjeseca, dalje moram - već 12 godina radim po štandovima s jagodama", kazala je Mila u prilogu reporterke Dnevnika Nove TV Anje Perković.

Prema podacima EU istraživanja o zdravlju i starenju, za razliku od mirovina, u Hrvatskoj umirovljenici u nečemu, ipak odskaču od europskog prosjeka.

"Oko 90 posto ispitanika izjavilo je da posjeduje stambenu jedinicu u kojoj živi, to nije slučaj u Njemačkoj ili Skandinaviji gdje je to veliki problem", rekao je Šime Smolić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Pročitajte i ovo Sjednica Vlade Još jedna skupina umirovljenika dobila pravo na poseban dodatak: Objavljen rok za prijavu, zna se i kad stiže novac

Sve je više i samačkih kućanstava, odnosno starenja kod kuće. Demograf Stjepan Šterc objašnjava zašto do toga dolazi.

"Kasnije stupanje u brak i s odlaskom malih obitelji, ostaju staračka domaćinstva pa i smrtnost čini svoje, pa onda jedan ostane i taj broj jednočlanih domaćinstava se povećava i najviše ih je u ukupnom udjelu", navodi.

Mladi vide perspektivu, ali...

Oni koji žive sami, najviše se raduju dolasku obitelji.

"Sama živim tu u stanu, nije mi dobro", kazala je Zagorka iz Zagreba. Dodaje da joj nedostaje obitelj: "Ali dođu oni često, ali nije to to. Toliko mi znači - unuka, mala je, pa je čekam k'o ne znam što, a kad odu - onda sam tužna, ne mogu spavati".

Vesele se umirovljenici i malim stvarima. Neki ćevapima u dobrom društvu, a neki pivu na Sljemenu.

U moru negativnosti mladi ipak vide perspektivu. Lorena iz Osijeka ide u Srednju ugostiteljsku školu. "Bit će posla, bit će i dobra plaća", navodi.

Pročitajte i ovo POZIV DOMAGOJA MIKIĆA Kunu se u djecu, ali novih mjesta u vrtićima nema: "Kako dati 700 eura za tetu čuvalicu? Tko si to može priuštiti?"

Negativan prirodni prirast može se vidjeti i u školama, nema škole koja se barem jednom nije suočila s praznim razredima prvašića.

"Prije 6 godina je bilo upisano samo dva razreda, a kako stvari stoje bit će ove godine tri", navodi Margita Madunić Kaniški, ravnateljica Osnovne škole Žitnjak.

"Mi u zadnjih 10-15 godina gubimo između 7 do 9 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola", upozorava Šterc. I oni koji izađu na tržište rada - nema ih dovoljno, jer potrebe su puno veće pa gospodarstvo spašavaju stranci.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.