Hrvatski sabor utvrdio nacrt promjena Ustava

Za odluku kojom je nacrt utvrđen glasovalo je 123 zastupnika, dva su zastupnika (HDZ-ovci Ivan Bagarić i Dragan Vukić) bili suzdržana, a tri protiv (HDSSB-ov Ivan Drmić, Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista i pravaš Danijel Srb). Suci Ustavnog suda po tom bi se nacrtu ubuduće u Saboru birali dvotrećinskom većinom, a prihvaćenim amandmanom HDZ-a oni po isteku mandata ne bi na toj dužnosti ostajali do izbora novog suca, već bi im se iznimno mandat mogao produljiti najdulje do šest mjeseci.

Pročitajte i ovo Primjer Njemačke Ustavni sud odlučio: Ekstremno desna stranka Domovina ostaje bez državne potpore O nacrtu izmjene Ustava Josipović: Mislim da je dobro spustiti tenzije i racionalno razgovarati o problemima

Prihvaćen je i HDZ-ov amandman o besplatnom obveznom obrazovanju, uz obvezu da se taj sustav dodatno razradi zakonom. U nacrt ustavnih promjena ušao je i HDZ-ov amandman po kojemu će predsjednik Vrhovnog suda jednom godišnje izvještavati Sabor o radu sudbene vlasti, ali o tom se izvješću neće glasovati. Prema utvrđenom nacrtu, hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj moći će glasovati isključivo u veleposlanstvima i konzulatima, odnosno u njihovim sjedištima kako je to utvrđeno prihvaćenim SDP-ovim amandmanom. Uvodi se fiksna kvota za tzv. dijasporu koja će ubuduće u Saboru imati tri zastupnička mjesta.

HDZ-ovi zastupnici Ivan Bagarić i Dragan Vukić povukli su amandman da se biračima izvan Hrvatske omogući i dopisno glasovanje. Prihvaćen je, pak, HNS-ov amandman da i tehnička kultura, kao sastavnica opće kulture, uđe u djelokrug nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Na prijedlog Odbora za Ustav nije prihvaćen amandman SDP-a da bi za raspisivanje referenduma bilo dovoljno prikupiti potpise pet umjesto dosadašnjih deset posto birača. SDP, koji je istaknuo da od tog amandmana ne odustaje, na Odboru je s HDZ-om dogovorio da će idućih dana pokušati proširiti taj amandman na način da se uvedu i ograničenja u predmetu referendumskog pitanja kako bi se spriječile zlouporabe. Raspravljalo se o tome da se onemogući referendum na kojemu bi se odlučivalo o pitanjima vezana uz ljudska i manjinska prava, porezne zakone, međunarodne ugovore, itd.

Zoran Milanović (SDP) sa saborske je govornice poručio kako smatra da u HDZ-u prevladava raspoloženje da treba postotak smanjiti na pet posto, te da današnje neprihvaćanje shvaća samo kao uzimanje dodatnog vremena da se taj amandman sveobuhvatno uredi. Nije prihvaćen ni amandman Dragutina Lesara (HL) da se postotak smanji na dva posto. U nacrtu ustavnih promjena su i vladina rješenja kojima se omogućuje donošenje niza zakona nužnih za dovršetak pristupnih pregovora i ulazak Hrvatske u EU. U tu se svrhu, među ostalim, olakšavaju uvjeti za donošenje referendumske odluke o pristupanju EU, za što će trebati glasovi većine birača koji izađu na referendum, umjesto većine svih upisanih birača.

Ustavom će se ojačati neovisnost pravosuđa i osigurati neovisan izbor pravosudnih dužnosnika. Omogućit će se primjena europskoga uhidbenog naloga, kao i izručivanje hrvatskih državljana i pravosudnim tijelima država koje nisu članice EU, ako je tako propisano međunarodnim ugovorom. Osigurat će se puna neovisnost Hrvatske narodne banke i Državnog ureda za reviziju. Državljani članica EU imat će biračko pravo na lokalnim izborima, a sudovima će se dati ovlast da izravno primjenjuju pravo EU. U Ustav će se dodati i posebna glava kojom će se utvrditi pravni osnov članstva Hrvatske u EU i sudjelovanje u europskim institucijama.

Uz 'europski' dio ustavnih promjena, dogovoreno je da će u Preambulu Ustava ući sve 22 nacionalne manjine i da će se Ustavom onemogućiti zastara za kaznena djela ratnog profiterstva te pretvorbeni i privatizacijski kriminal. O prelasku hrvatskih vojnika izvan granica Hrvatske sabor bi, umjesto dvotrećinskom, ubuduće trebao odlučivati natpolovičnom većinom svih zastupnika, ali uz prethodnu suglasnost predsjednika države. Ako predsjednik uskrati suglasnost, odluku će donositi dvije trećine zastupnika. Kvalificiranom većinom saborskih zastupnika ubuduće će se donositi i državni proračun.

Pravo na pristup informacijama postat će ustavna kategorija, a promjenama se jača i uloga pučkog pravobranitelja, kojemu se daje imunitet od kaznenog progona kakav imaju zastupnici, a moći će štititi prava građana i u odnosu na pravosudna tijela i druge pravne osobe. Na temelju utvrđenog nacrta, Odbor za Ustav bi trebao izraditi i prijedlog promjena Ustava, o kojemu bi Sabor, prema najavama predsjednika tog Odbora Vladimira Šeksa, mogao glasovati, odnosno Ustav promijeniti već idući tjedan. (Hina)