Malo znanja, malo kreativnosti i Nikolinino dekorativno staklo je gotovo. Buduća staklarka uskoro završava školu i izlazi na tržište rada.
"Mislim da ću pronaći posao zato što je to deficitarno zanimanje. I jako smo traženi, jer u zadnje vrijeme ima jako malo staklara", kaže učenica Nikolina Šimić.
Ali, svoju budućnost Nikolina vidi izvan Hrvatske.
"Puno veće su razlike u plaćama. Tu baš i ne cijene taj posao, a zapravo je jako tražen. Na primjer, u Njemačkoj smo jako traženi, a skoro nema niti jedan staklar".
Njezino zanimanje samo je jedno od brojnih deficitarnih kakve traže domaći poslodavci. Dragutin Kamenski se bavi građevinom u kojoj posla uvijek ima, ali nema ga tko raditi.
"Imate situaciju da imate broj na Zavodu, a onda kad tražite ne javi se nitko i ne možete nikoga zaposliti. Očito još uvijek funkcionira taj rad na crno i to je razlog zašto imamo takav nesrazmjer broja zaposlenih i onih koji žele raditi", kaže građevinski poduzetnik.
Unatoč tome, građevinski sektor bilježi rast prvi put nakon 8 godina. Obujam građevinskih radova veći je za 2,9 %, a prvi put nakon 10 godina raste i broj izdanih građevinskih dozvola. No, slaba je to utjeha, jer hrvatske tvrtke uglavnom zapošljavaju strance, a domaća radna snaga odlazi u inozemstvo.
"Hrvatskoj kronično nedostaje tesara, armirača, zidara, varioca... Sustav prekvalifikacije gotovo ne postoji. Sustav dualnog obrazovanja bi u tome pomogao, dakle da mladi ljudi nađu interes u sektoru građevine, da vrijeme koje provode u školama uče teoriju, a onda istovremeno budu na praksi u nekom građevinskom poduzeću što ustvari povećava razinu njihova znanja", ističe Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore.
Za ovu je godinu predviđeno je 7.026 dozvola za strance. No, zbog manjka radnika ministrica gospodarstva Martina Dalić tražila je povećanje kvote, jer postojeća brojka odavno je ispunjena. Manjak radnika mogao bi ponovno zaustaviti građevinski sektor.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
