'Htjeli su veliku Srbiju, uništavali su ustrašene Hrvate'

'Način djelovanja je jasan, namjera je jasna, uništenje dijela ustrašene skupine Hrvata. To se može opisati jedino kao genocid', rekao je odvjetnik Keir Stermer na suđenju Srbiji pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ).

Pročitajte i ovo Lažni hrvatski dokumenti U prometnoj nesreći ubio jednu osobu, krivotvorio i dokumente: "Za njim je raspisana međunarodna tjeralica" Nesreća Hrvat uhićen nakon što je pijan izazvao težak sudar u Srbiji: Jedna osoba poginula, troje djece je ozlijeđeno

On je ustrajao na razlici između genocida i etničkog čišćenja, zločina prisilne migracije stanovništva s nekog područja. 'Hrvatska ne tvrdi da samo nasilno protjerivanje Hrvata s područja koja su trebala postati dio Velike Srbije dokazuje genocidnu namjeru, nego da je protjerivanje s namjerom uništenja bilo genocid. Mi tvrdimo da se to dogodilo u Hrvatskoj', istaknuo je Stermer.

'Raširenost zločina, uključujući ubojstva, mučenja, spolna zlostavljanja i protjerivanje u svojoj ukupnosti dokazuju jasnu namjeru fizičkog uništenja Hrvata, djelomično ili potpuno', dodao je. Profesor prava s Cambridgea James Crawford pojasnio je kako nema dvojbe da je Srbija u vrijeme na koje se odnosi hrvatska tužba imala sve prerogative države te da je kontrolirala JNA i srpske paravojne postrojbe.

Izvješća koja je bilo teško slušati: Opisani detalji masakra

Srbija je naslijedila pravni subjektivitet bivše SFRJ, uključujući prava i obveze prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju genocida iako u to vrijeme nije postojala kao država, rekao je Crawford. Država koju je Hrvatska tužila 1999. u međuvremenu se triput promijenila - tužba je podnesena protiv SRJ koja je postala Srbija i Crna Gora, a 2006. konačno se raspala na dvije postojeće države.

Skupština Srbije tada je donijela odluku da je Republika Srbija postala sljednicom državne zajednice SCG i u da je cijelosti naslijedila njezin međunarodno-pravni subjektivitet, pa time i hrvatsku tužbu.

Crnić-Grotić: Ovdje smo govorili u ime žrtava

Hrvatska je proteklih pet dana, u ime žrtava koje dosad nisu imale prilike govoriti o svojim stradanjima pred bilo kojim međunarodnim tijelom, na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Haagu iznosila dokaze o odgovornosti Srbije za genocid nad hrvatskim stanovništvom, rekla je voditeljica hrvatskog pravnog tima ističući da je tim to učinio na najbolji mogući način.

'Mi zapravo zastupamo žrtve koje dosada nisu imali priliku nastupiti na bilo kojem međunarodnom forumu i reći što se stvarno dogodilo', rekla je na kraju petodnevnog iznošenja dokaza voditeljica hrvatskog pravnog tima Vesna Crnić-Grotić.

'Postupak nije lagan, na sudu će biti da ispituje našu tužbu u kontekstu onoga što je presudio u Bosni. Mi smo realni u očekivanjima, ali iznosimo dokaze koje imamo na najbolji mogući način', dodala je profesorica međunarodnog prava iz Rijeke.

Voditelj srbijanskog tima Saša Obradović kaže da je sud u proteklih tjedan dana čuo teške navode o zločinima 1991. u Hrvatskoj, ali da javnost nije vidjela dokaze na kojima se zasnivaju ti navodi, a koji su 'prilično tanki'.

'Naš tim neće poricati da su izvršeni teški zločini, nego kontekst u kojem su izvršeni, dokaze za koje smatramo da su slabi i da su zločini izvršeni s genocidnom namjerom', rekao je. Dodao je kako očekuje da će taj 'fer pristup' srbijanske strane imati i Hrvatska kada bude odgovarala na srbijansku protutužbu 'a ne da tvrdi da su u operaciji Oluja Srbi ubijali Srbe kao što je bilo u prethodnoj pisanoj fazi postupka'.

Suđenje u Palači mira nastavlja se u ponedjeljak kada će srbijanski pravni tim sastavljen od domaćih i stranih pravnih stručnjaka osporavati hrvatsku tužbu i iznositi dokaze svoje protutužbe. Očekuje se da će najviše sudsko tijelo UN-a presudu u slučaju 'Hrvatska protiv Srbije' donijeti u roku od godine dana od završetka usmene rasprave 1. travnja.

U genocidnoj kampanji ubijeno 12.500 Hrvata

Hrvatska optužuje Srbiju za smrt 12.500 ljudi u ratu od 1991. do 1995., stradanja 7,700 logoraša i uništavanje 1.500 vjerskih objekata te od Beograda traži podatke o 865 nestalih. Pravni tim Zagreba iznio je u posljednjih pet dana pravne i činjenične dokaze da je Srbija, pomoću bivše JNA i srpskih paravojnih jedinica, izvršila genocid nad hrvatskim stanovništvom tijekom Domovinskog rata.

Sudskom vijeću pod predsjedanjem Slovaka Petera Tomke predočili su argumente da je službeni Beograd osmislio i vodio kampanju uništenja hrvatskog stanovništva na područjima Hrvatske gdje je želio osnovati etnički čistu Veliku Srbiju. Sedamnaest sudaca ICJ-a čulo je dokaze i iskaze svjedoka o masovnom ubijanju i mučenju Hrvata, uništavanju njihovih kuća i vjerskih objekata te deportacijama u logore u Hrvatskoj i Srbiji.

Ti postupci nisu imali nikakvu vojnu svrhu, nego im je isključiva namjera bila ubijanje Hrvata samo zato što su Hrvati, tvrdili su hrvatski i strani pravni stručnjaci i odvjetnici. 'Sinonimi genocida' postala su hrvatska sela Škabrnja i Saborsko koja su 'izbrisana s lica zemlje' te uništeni Vukovar i obližja svinjogojska farma Ovčara gdje je počinjen jedan od najgorih zločina nakon Drugog svjetskog rata, kazali su hrvatski odvjetnici.

Iznijeli su podatke o 142 masovne grobnice otkrivene u Hrvatskoj sa 3656 žrtava, od kojih je 3200 identificirano. Dvadesetsedam posto čine žene, 38,5 posto stariji od 60 godina, a među njima je bilo 37 maloljetnika. Iz Srbije su u Hrvatsku vraćena 103 tijela, dok se za 850 osoba traga 23 godine nakon što su nestali.

Srbija odbacuje optužbe, jedini genocid bila je 'Oluja'

Predstavnici Srbije odbacuju optužbe da je Srbija izvršila genocid nad Hrvatima i tvrde da, ako ga je i bilo, onda se jedino može govoriti o genocidu nad Srbima u Oluji 1995. 'Ne vjerujem da ćemo o genocidu čuti jer ga u Hrvatskoj, prema hrvatskom narodu nije bilo. Ako je bilo genocida, on je izvršen prema Srbima tijekom operacije Oluje', rekao je Obradović na početku suđenja u Den Haagu.

Suđenje je nazvao povijesnom ironijom, jer je 'genocid poznat svima doživio srpski narod u NDH', a Srbiju je za genocid nad Hrvatima tužio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman 'vođa separatizma, koji je uništio Jugoslaviju i izjavio da Srbi iz Hrvatske trebaju nestati'. Srbija se u protutužbi podnesenoj 2010. usredotočila na vojno-redarstvenu akciju Oluju 1995. kada je, po tumačenju Beograda, s prostora Hrvatske etnički očišćeno 250.000 Srba.

Od Zagreba traži da kazni počinitelje genocida, nadoknadi štetu hrvatskim Srbima, stvori uvjete za povratak i život izbjeglih Srba te da ukine nacionalne blagdane - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.

Suđenje posljednje prilika za cjelovitu istinu o događajima u Hrvatskoj

Zločin genocida najteži je zločin prema međunarodnom pravu, ali ga je i najteže dokazati, osobito njegov ključni dio - namjeru počinitelja da djelomično ili u cijelosti uništi neku nacionalnu, etničku ili vjersku skupinu. Pravni stručnjaci uglavnom dvoje u uspjeh tužbe i protutužbe i zbog konzervativnog pristupa ICJ-a poimanju genocida koji se pokazao u presudi po tužbi BiH protiv Srbije iz 2007. da Srbija nije odgovorna za genocid u Srebrenici u BiH, iako je on dokazan.

No, bez obzira na ishod suđenja, Zagreb smatra da je ono važno jer se radi o posljednjoj prilici da se čuje cjelovita istina o ratnim događajima u Hrvatskoj. Suđenje Slobodanu Miloševiću pred ICTY-jem prekinuto je zbog smrti bivšeg srbijanskog predsjednika 2006., a za zločine u Hrvatskoj nije optužen nitko iz tadašnjega vrha JNA, ni na međunarodnim niti na nacionalnim sudovima. 'Sud će reći je li to bio genocid pripisiv Srbiji, ali za nas je najvažnije prezentirati istinu', rekao je nedavno ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

Do sudskog epiloga 14-godišnjeg spora pred ICJ-em došlo je jer se Hrvatska i Srbija nisu uspjele dogovoriti oko povlačenja tužbi. Na ponudu iz Beograda Zagreb nije pristao smatrajući da nije u cijelosti odgovorio na ključna pitanja zaostala iz rata - sudbinu nestalih, povrat opljačkane imovine i suđenja protiv počinitelja ratnih zločina.

Ipak, obje zemlje ističu da suđenje i presuda, ma kakva bila, ne bi trebali narušiti dobrosusjedske odnose Hrvatske i Srbije. 'Prioritet vlade Srbije ostaje izgradnja dobrosusjedskih odnosa, mir i stabilnost u regiji. Naš interes i želja je da tragični događaji iz prošlosti ne utječu na sadašnju razinu bilateralnih odnosa, položaj Srba u Hrvatskoj i buduću suradnju s Hrvatskom', rekao je u ponedjeljak srbijanski ministar vanjskih poslova Ivan Mrkić.

Šefica hrvatske diplomacije Vesna Pusić nedavno je u Beogradu rekla da vlasti koje danas vode Srbiju i Hrvatsku nisu odgovorne za ratne zločine, nego su za događaje iz rata odgovorna tadašnja vodstva dviju država. 'Ono što se događa na sudu u Haagu - nije naš posao, to nije posao političara... to je posao suda, to je posao vezan sa prošlost', istaknula je Pusić i dodala da će se Srbija i Hrvatska ubuduće baviti 'temama vezanim za sadašnjost i budućnost'.(Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook