Iznad nas, po radu na crnu, samo je Bugarska, u kojoj neprijavljeni rad na godinu iznosi 32 posto BDP-a, zatim slijedi Hrvatska, gdje oko 30 posto BDP-a uzima siva ekonomija. Najmanje rada na crno je u Austriji, gdje se procjenjuje na 9,5 posto BDP-a.
Pročitajte i ovo
Plaća u kuverti, neplaćeni prekovremeni sati ili kućanski popravak bez računa, razni oblici rada na crno u Hrvatskoj 'progutaju' oko 30 posto BDP-a, ili 100 milijardi kuna na godinu. No, u krizi mnogi posao ne biraju.
2014. godina posvećena je borbi protiv rada na crno. Uveden je i telefon 0800 4949, na koji se mogu prijaviti svi oblici rada na crno. Do sada je tako evidentirano oko 1.000 prekršaja.
'U 30-ak posto do svih ciljanih izvida u borbi protiv rada na crno, radnici su izjavili da su baš taj dan počeli raditi', rekao je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava.
Doznajte gdje se u Hrvatskoj najviše zabušava s plaćanjem poreza
Ne možemo utvrditi da su počeli baš taj dan ili prije 6 mjeseci, jasno da se radnici boje za radno mjesto i da im je teško reći istinu. I zato već prvim danom 2015. poslodavac radnika na mirovinsko i zdravstveno osiguranje mora prijaviti prije nego on počne raditi.
U suprotnom, kazne za poslodavca mogu biti drakonske - zatvaranje tvrtke, novčane kazne ili prekršajni nalog. Uvođenjem vaučera u poljoprivredi - rad na crno gotovo je potpuno iskorijenjen. No, još uvijek se najčešće spominje u ugostiteljstvu i građevini.
A samo izlaskom iz recesije se opseg rada na crno može i smanjiti, smatra sindikalist Krešimir Sever. 'Stanje u društvu pogoduje radu na crno, dijelom pogoduje i vlastima, jer dio tih ljudi koji su u radu na crnu nisu na ulici, nisu potencijalna socijalna bomba koja bi mogla eksplodirati', kaže Sever.
Velika nezaposlenost i male plaće glavni su razlozi zbog kojih radnici često šute. No u konačnici zbog manjih mirovina i bez zdravstvenog osiguranja, oni su ti koji najviše gube.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
