Hrvati uglavnom vlasnici stanova: 'Isplativije je plaćati kredit, nego najam'

Ono što je posebno zanimljivo jest da najviše vlasnika stambenih nekretnina imaju siromašnije, istočno-europske zemlje. Naime, najviše vlasnika ima jedna Rumunjska, dok pola Švicarske živi u podstanarstvu.

Pročitajte i ovo donosi Provjereno Kupila stan od bivšeg predsjednika Hajduka, a on promijenio brave i ne da joj unutra: "Ti meni ne možeš ništa, ja ti odavde nikad izići neću" Novi podaci Hrvatska prvak u Europi, ali na ovoj ljestvici ne želimo biti: Pogledajte koliko su poskupjeli stanovi

Hrvatski građani uglavnom žive u vlastitim kućama i stanovima. Na europskoj ljestvici Hrvati zauzimaju visoko treće mjesto. Najviše vlasnika ima Rumunjska ( 96,6 posto ), druga je Litva ( 92,3 posto), Hrvatska je treća ( 92,1 posto). Zanimljivo, na začelju je ljestvice je Njemačka ( 57,5 posto ). 'Nekako se činilo isplativije plaćat kredit, nego nekom drugom. Bolje sebi', kazala je Maja Šutalo iz Osijeka.

>> Kreću inspekcije iznajmljivanja stanova na crno!

U unajmljenoj nekretnini živi svega 10 posto stanovnika Hrvatske. U jednoj Njemačkoj ili Austriji podstanara je više od 25 posto, a u Švicarskoj čak 50 posto. 'Mislim da to nije isplativo, zato što je iznajmljivanje normalnog stana oko 1.500 kuna, a možda rata za kredit istog, razlika je mala, 500-600 kuna', kazala je Suzana Nenadić iz Čepina.

Najviše Hrvata živi u kući- čak 71,7 posto stanovnika, a prosjek Europske unije je 34,4 posto. 'Kuća je danas jako skupa što se tiče grijanja i svega. Posebno sad preko zime-plin. Lijepo je imat kuću, neki svoj mir, dvorište, ali jednostavno je preskupa za održavanje', kazala je Suzana iz Čepina.

Hrvati jesu vlasnici stambenih nekretnina. No, niska primanja značajno utječu na kvalitetu života. 'Još uvijek ima zgrada koje nemaju kupatilo, niti vodu u stanu', kazao je Vladimir Stanić iz Udruženja stanara Grada Osijeka. Kako uistinu žive Hrvati, koliko ih nema kupaonicu, otkrit će popis stanovništva čija se objava još uvijek čeka.

Stanovanje u Hrvatskoj uređuje više od 40 Zakona. No, dvije su bolne točke kada govorio o usklađenosti s europskim zakonima - energetska neučinkovitost naših zgrada i neadekvatno sakupljanje otpada. Europska unija potiče štednju energije. No, da bi se uštedjelo potrebno je i uložiti u pročelja i izolaciju. Što se tiče otpada, on se još uvijek nedovoljno selektira. Na tom Hrvatska mora poraditi.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook