Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman izjavio je u petak da podupire čelnika Hrvata u BiH Dragana Čovića nakon što ga je SAD optužio da opstruira plinsko povezivanje Hrvatske i BiH.
Američki državni tajnik Anthony Blinen je ranije u siječnju pozvao ministre vanjskih poslova Hrvatske i BiH Grlića Radmana i Elmedina Konakovića da naprave pritisak na Čovića da prestane s opstrukcijom izgradnje plinske interkonekcije između dviju država.
Čović odbacuje te optužbe i ustraje na tome da plinovod izgradi i njime upravlja javno poduzeće koje bi se osnovalo u Mostaru, a ne Bh. Gas sa sjedištem u Sarajevu na čemu inzistira američka administracija, tvrdeći da u toj kompaniji ne radi nijedan Hrvat.
Grlić Radman je ocijenio kako se u realizaciji projekta uz SAD, Hrvatsku i BiH mora zajamčiti i uloga Hrvata u toj zemlji.
Pročitajte i ovo
"Nastavit ćemo intenzivne razgovore s našim američkim prijateljima i s BiH. Sigurno da tu moramo voditi računa o interesu hrvatskoga naroda u BiH", rekao je ministar televiziji HercegBosne iz Mostara.
"Čović je legitimni politički predstavnik hrvatskog naroda u BiH kao predsjednik HNS-a BiH i lider Hrvata u BiH...podržavamo sve legitimne predstavnike bosanskohercegovačkih Hrvata", dodao je hrvatski šef diplomacije.
Istaknuo je da službeni Zagreb i Hrvati u BiH žele da se plinska interkonekcija realizira kako bi BiH prestala ovisiti o ruskom plinu.
"Naravno da tu postoji različit pristup i da ne želimo uopće ovisiti o ruskom plinu i svakom plinu koji dolazi iz trećih zemalja", rekao je Grlić Radman.
Pročitajte i ovo
Interkonekcijom bi se Bosna i Hercegovina spojila na hrvatski plinski sustav i LNG terminal na otoku Krku.
Plinovod bi u BiH trebao imati dva odvojka, jedan koji bi vodio prema središnjem dijelu zemlje a drugi prema Mostaru. Središnji dio BiH se trenutno opskrbljuje plinovodom Turskim tokom, zajedničkim projektom ruskog plinskog diva Gazproma i Turske.
Kompanija Bh. Gas jednostrano je prije tri godine raskinula ugovor s mađarskim plinskim operaterom FGSZ-om. U prvom tromjesečju očekuje se odluka Arbitražnog suda u Zurichu po tužbi FGSZ-a s odštetnim zahtjevom od 21 milijun dolara što bi moglo ozbiljno uzdrmati njezino poslovanje.
