Huda jama (Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL)
Huda jama (Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL)

Dio žrtava iz Hude jame pokopat će se danas u Mariboru.


Huda jama, masovna grobnica iz koje će dio žrtava u četvrtak u Mariboru bit dostojno pokopan, što bi trebalo otvoriti put prema postupnom zatvaranju rana iz prošlosti i nacionalnom pomirenju, tek je jedno, možda najužasnije od 620 evidentiranih stratišta širom Slovenije s posmrtnim ostacima žrtava "poraženih vojski" nakon Drugog svjetskog rata.

Kada su 2009. godine, nakon višemjesečnog probijanja 11 fizičkih barijera, u prvome rovu napuštenog rudnika kod Laškog, pronađena 432 djelomice mumificirana tijela žrtava, a neke su očito bile ostavljene žive da na tom mjestu umru, tadašnja državna tužiteljica Barbara Brezigar, koja je došla na uviđaj, izjavila je da nikad u životu nije vidjela šokantniji prizor.

A pred tim prizorom zaplakao je povjesničar Mitja Ferenc, koji istražuje poratne masovne grobnice.

Masovno stratište Hrvata iz poražene vojske, ali i civila

U Mariboru se u zajedničku grobnicu, uz obrede kojima će u četvrtak prisustvovati predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Slovenije Borut Pahor te izaslanstvo Hrvatskog sabora, pokapa oko 800 žrtava od ukupno njih 3000, koliko se, prema procjenama, krije u napuštenu rudniku.

Preostale žrtve tek trebaju biti ekshumirane iz dva napuštena rova. U njima se, kako tvrdi nekadašnji predsjednik državnog povjerenstva za prešućene grobove, pravnik Marko Štrovs, nalaze Hrvati iz kolona koje su se povlačile prema Austriji.

Navodno su zarobljeni između Celja i Zidanog Mosta, a likvidirani su u Hudoj jami u svibnju 1945.

Do sada je iz jednog rova ekshumirano samo nekoliko stotina skeleta, a među njima desetina ženskih.

Smatra se da je u lipnju 1945., na istome mjestu ubijena i veća skupina slovenskih domobrana koje su Britanci vratili iz zarobljeničkih logora u Austriji.

Ubijeno je, nadalje, nekoliko stotina civila koje je lokalna OZNA uhitila u Celju i okolici, većinom bogatijih građana, Nijemaca ili onih za koje je ocijenjeno da su s njima u vrijeme rata kolaborirali.

Slovenski istraživač arhiva, Roman Leljak, tvrdi da je egzekucije u Hudoj jami izvodio lokalni slovenski bataljon KNOJ-a, čiji je zapovjednik bio živ u vrijeme otkrivanja tog stratišta, a objavio je i imena članova "likvidatorskih" postrojbi, te o Hudoj jami snimio dokumentarni film.

Slovenski institut: ubijeno do 100.000 ljudi

Povjesničar Mitja Ferenc svojedobno je dokaze o tome tko je zapovijedio masovna ubijanja zarobljenih vojnika i civila na slovenskom teritoriju tražio u vojnim arhivima u Beogradu, no ništa nije pronašao u vezi s Hudom jamom, osim indicija da su nalozi za likvidacije dolazili iz vojnog i političkog vrha.

O poratnim egzekucijama vojnika i civila u Sloveniji u svibnju i ljetnim mjesecima 1945., sustavno piše Štrovs u svojoj knjizi "Nijemi svjedoci", objavljenoj prije dvije godine.

Među ostalim, Štrovs u knjizi piše da je naredbu da se ubiju svi koji su se borili protiv partizana dao Tito, a da su u ubojstvima i likvidacijama koje su organizirali lokalna OZNA i vodstvo onih postrojbi Jugoslavenske armije koje su se našle na slovenskom teritoriju u završnim operacijama sudjelovali mnogi tek regrutirani mladići. Neki od tadašnjih mladića, iako su danas u godinama, još su živi, pa bi mogli svjedočiti ili biti optuženi za zločin.

Prema ocjenama slovenskog Instituta za noviju povijest na slovenskom tlu je u masovnim egzekucijama bez presude u nekoliko mjeseci pred sam kraj rata te u poratnim mjesecima ubijeno oko 100.000 ljudi, pripadnika "poraženih vojski" i civila koji su se s njima povlačili, a bili su zarobljeni ili vraćeni iz Austrije partizanima.

Među njima je i nekoliko desetaka tisuća Hrvata.

Pretpostavlja se da je najviše žrtava likvidirano u šumi Tezno kod Maribora, jednom od najvećih stratišta, gdje su bacani u protutenkovski jarak koji su Nijemci iskopali pred kraj rata.

Procjene o ubijenima idu od 15.000 naviše, a nekoliko tisuća pokopano ih je u spomen-parku mariborskog groblja Dobrava, nakon djelomične sondaže i iskopavanja dijela rova kad se oko Maribora 1999. godine gradila autocesta.

Veća stratišta s Hrvatskim žrtvama u Sloveniji nalaze se još u Kočevskom rogu, rudniku Pečovnik kod Celja, na poljima oko Dobove, u okolici Škofje Loke. (Hina)