top box 1 test
261627
261627
261627
261627
261627

Godine borbe za slobodu: Ratni put Ante Gotovine

Milijuni ljudi diljem svijeta s iščekivanjem i strepnjom danas će dočekati konačnu odluku Žalbenog vijeća Haškog suda kojom će se odlučiti o sudbini generala Ante Gotovine i Mladena Markača.

 
 
 
 
Ante Gotovina (Foto: AFP)
Ante Gotovina (Foto: AFP)

Hrvatski general Ante Gotovina rođen je 1955. godine na otoku Pašmanu, a kasnije njegova obitelj seli u Pakoštane, mjesto koje danas, kao i cijela Hrvatska, sa strepnjom i nestrpljenjem iščekuje konačnu presudu Haškog suda.

Gotovina je domovinu prvi put napustio kao tinejdžer te se uskoro pridružio Legiji stranaca i dugi niz godina provodi diljem svijeta. U Hrvatsku se vraća 1991. godine te se odmah priključuje 1. gardijskoj brigadi Tigrovi gdje je bio zadužen za obuku novih brigadista.

Svoj ratni put započeo je na bojištu Zapadne Slavonije te je odmah postao jedan od istaknutijih pripadnika Hrvatske vojske. Nakon ranjavanja i oporavka preuzima zapovjedništvo nad 6. operativom zonom Split te u siječnju 1993. godine kreće u akciju Maslenica u kojoj je bio jedan od glavnih zapovjednika.

>> Oči Hrvatske uprte u Haag: Danas presuda generalima Gotovini i Markaču!

U operaciji Zima '94.-'95. Gotovina ponovno preuzima zapovjedništvo nad snagama Zbornog područja Split te napreduje do zaleđa Knina. Nakon što je nanizao jednu ratnu pobjedu za drugom, Gotovina je dobio čin general pukovnika. Tada započinje akcija 'Oluja' u kojoj Gotovina zapovijeda sektorom Jug. Zbog zapažene uloge u ratu i doprinosa u pobjedi Hrvatske vojske, predsjednik Republike Franjo Tuđman Gotovinu imenovao je glavnim inspektorom Inspektorata Hrvatske vojske. Za svoj ratni put Ante Gotovina primio je brojna odlikovanja: Red kneza Domagoja s ogrlicom, Red bana Jelačića, Red hrvatskog trolista, Red hrvatskog križa, Red Nikole Šubića Zrinskog, Spomenica domovinske zahvalnosti i Red Ante Starčevića.

Gotovinu je tadašnji predsjednik Stjepan Mesić umirovio zajedno s još 6 generala HV-a 2000. godine nakon što je bio supotpisnik pisma u kojem su kritizirani postupci nove koalicijske vlasti predvođene SDP-om. Mesić je tvrdio da časnici na dužnosti ne smiju pisati javna politička pisma bez odobrenja vrhovnog zapovjednika, tj. predsjednika države jer oni njemu izravno odgovaraju po zakonu i ustavu RH. Godinu dana kasnije Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije protiv Gotovine podiže optužnicu za planiranje etničkoga čišćenja i ratne zločine. Gotovina se odbio predati te ponovno napušta Hrvatsku. Uhićen je 7. prosinca 2005. godine na Tenerifeu nakon četiri godine skrivanja te je predan Haaškom sudu.

>> Mladen Markač: Ratni i haški put policijskog specijalca

Prije presude prvostupanjskog vijeća u travnju prošle godine, Gotovina se sudu obratio na francuskom jeziku. U svom se govoru dotaknuo svoje časničke karijere, rekao je kako je ponosan na pobjedu Hrvatske vojske te je izrazio žaljenje za svim izgubljenim životima. 'Tijekom čitave svoje vojne karijere nastojao sam se ponašati dostojanstveno i časno i uvijek sam činio najbolje što sam mogao kao vojnik i kao časnik da zaštitim civile. Kao časnik ponosan sam na način na koji je provedena operacija Oluja. Ponosan sam ne samo zato što smo pobijedili, nego zato što je šteta prema civilima i njihovoj imovini bila minimalna. Kao čovjek, dakako, duboko žalim zbog svih onih koji su izgubili živote ili su ostali bez domova nakon završetka operacije Oluja. Ne mogu, međutim, odgovarati za ono što su drugi mogli učiniti ili su propustili učiniti dok sam se borio i vodio operacije u Bosni. Tijekom cijelog rata, povjeravani mi su teški zadaci i velika odgovornost. I danas sam uvjeren da sam obavio svoje zadaće najbolje što sam mogao. Kao čovjek, znam da je uvijek moguće gledati u prošlost i misliti da su se stvari mogle drukčije razvijati, ali kao zapovjednik tada nisam mogao to sagledati sa sadašnjeg vremenskog odmaka',  rekao je tada Gotovina. 'Ne tvrdim da sam bio bezgrešan, ali se nadam da neću biti suđen zato što nisam bio savršen. Ako sam počinio pogreške tijekom svoga života, među kojima je i ona da se ne predam sudu, budite uvjereni da sam ja prvi koji zbog toga žali. Ne tražim nikakvu uslugu od vas i ništa drugo što moji odvjetnici nisu od vas zatražili. Živim s uvjerenjem da su moji postupci bili konzistetni s postupcima časnog i vrijednog časnika koji je nastojao učiniti najbolje u iznimno teškim okolnostima', rekao je Gotovina u svom obraćanju Sudu.

>> Doznajte koji su sve mogući scenariji haške presude!

Danas, godinu i sedam mjeseci nakon što je prvostupanjsko vijeće Haškoga suda osudilo generala Antu Gotovinu na 24 godine zatvora za zločine počinjene tijekom i nakon Oluje, žalbeno vijeće ICTY-a izreći će pravomoćnu presudu o žalbi kojom Gotovinina obrana, kao i obrana generala Mladena Markača, osporavaju sve bitne dijelove prvostupanjske presude. Unatoč tome što je osuđen na dugogodišnju zatvorsku kaznu, Gotovinu mnogi smatraju nevinim herojem Domovinskog rata, a ne zločincem.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

  • Ispiši
  • Ocijeni:
  • ( glas(ova))



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se