'Hrvatska bi trebala moći ispuniti cilj zaključivanja pristupnih pregovora ove godine, pod uvjetom da ispuni sve tražene uvjete. Neki od najizazovnijih uvjeta nalaze se u području pravosudnih reformi i temeljnih prava', kaže se u pisanom odgovoru Štefana Fuelea vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta. Svi imenovani povjerenici u sklopu priprema za saslušanje pred nadležnim odborima Europskog parlamenta morali su dostaviti pisane odgovore na niz pitanja. Iz Fuelevih odgovora proizlazi da on ne namjerava mijenjati utvrđenu strategiju proširenja, a na više mjesta doslovno ponavlja stajališta koja je višekratno iznosio njegov prethodnik Olli Rehn. 'Moja je glavna zadaća osigurati da bilo koje buduće proširenje bude solidno pripremljeno i da ojača budući razvoj Unije. Trebamo nastaviti proces proširenja na temelju obveza koje smo preuzeli i uvjetovanosti koju smo utvrdili', ističe Fuele.
Pročitajte i ovo
Imenovani povjerenik iz Češke vrlo je oprezan u procjenama izgleda zemalja kandidata i potencijalnih kandidata. U odgovoru na šest stranica, Hrvatska je spomenuta samo dva puta, isto ili još manje vrijedi za ostale kandidate ili potencijalne kandidate. Prema dostavljenim odgovorima, tijekom njegova mandata koji traje do jeseni 2014. godine, Fuele računa samo na ulazak Hrvatske i Islanda. 'Moja glavna zakonodavna aktivnost u proširenju bit će priprema ugovora o pristupanju. Ako se pregovori s Hrvatskom, Islandom ili drugima uspješno završe, predložit ću Parlamentu pristupne ugovore. Kada će se to dogoditi ovisit će uglavnom o tome hoće li obje zemlje postići potrebni napredak koji će omogućiti potpisivanje ugovora o pristupanju s njima. Pristanak Parlamenta važan je dio toga procesa', navodi Fuele.
Saslušanje imenovanih povjerenika održat će se od 11. do 15. siječnja u Bruxellesu te 18. i 19. siječnja u Strasbourgu. Štefan Fuele pojavit će se pred vanjskopolitičkim odborom u utorak popodne. Saslušanje svakog od povjerenika trajat će tri sata. Zastupnici će im postavljati pitanja o njihovom poznavanju područja za koje su imenovani te ocijenjivati njihove komunikacijske sposobnosti, privrženost ideji Europske unije i njihovu neovisnost. Nakon saslušanja, članovi parlamentarnih odbora raspravljaju o nastupu svakog povjerenika i usuglašavaju zaključke, koje onda u pisanom obliku šalju Konferenciji predsjednika, koja uključuje predsjednika Europskog parlamenta i predsjednike pojedinih političkih skupina. Konferencija predsjednika zatim se sastaje s predsjednicima parlamentarnih odbora kako bi raspravljali o rezultatima saslušanja. Samo u toj fazi mogući su zahtjevi da se nekim imenovanim povjerenicima promjeni resor ili da se pojedini povjerenici zamijene drugima.
Na pritisak Parlamenta, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso je prilikom potvrđivanja njegove prve Komisije 2004. godine morao zamijeniti dvojicu imenovanih povjerenika, a jednom promjeniti resor. Predviđeno je da Europski parlament konačno glasovanje o novoj Komisiji obavi na posebnom zasjedanju 26. siječnja u Bruxellesu. Parlament glasuje o Komisiji u cjelini, što znači da predsjednik Komisije mora zamijeniti onog povjerenika koji eventualno ne bi dobio prolaznu ocjenu, jer bi u suprotnom pala cijela Komisija. Prema ocjenama analitičara, ovoga puta ne bi trebalo očekivati velike okršaje između Komisije i Parlamenta u prvom redu zbog toga što Parlament želi imati saveznika u Komisiji u eventualnim kasnijim sučeljavanjima s Vijećem EU-a. Parlament i Komisija su zajedničke institucije EU-a, dok Vijeće predstavlja zemlje članice.
Britanski liberalni zastupnik Andrew Duff, koji je zadužen za organizaciju saslušanja povjerenika, kaže kako ne očekuje velika sukobljavanja i da bi glavni problemi za imenovane povjernike mogli biti njihove moguće nesmotrene izjave ili ako se pokaže da ne poznaju dovoljno područje za koje su zaduženi. Zastupnici iz redova mađarske stranke desnog centra Fidesz traže od svoje skupine Europske pučke stranke (EPP) da zauzme oštro stajalište prema svim povjerenicima s komunističkom prošlošću, uključujući dvojicu koja su se školovala Moskvi - Štefana Fuelea i Maroša Šefčoviča iz Slovačke. Međutim, stajalište EPP-a u cjelini je dosta blaže. Predsjednik te skupine Joseph Daul nedavno je izjavio da oni koji su živjeli u komunističkim režimima nisu mogli birati gdje će se školovati. Fuele i Šefčovič završili su studije na sovjetskom državnom Institutu za međunarodne odnose u Moskvi.
Fuele je, prema pisanju češkog tiska, nakon što je imenovan izjavio da njegova pripadnost komunističkoj partiji pripada dijelu njegova života na koji nije ponosan. Razumijevanje za njega pokazao je i bivši češki predsjednik Vaclav Havel, koji je izjavio da su svi oni koji su u tadašnjem Varšavskom paktu htjeli postati dobri diplomati morali ići na najbolje studije, a to je nudio samo moskovski Institut za međunarodne odnose. Zastupnici bi mogli Fuelea pitati i o okolnostima prometne nezgode u kojoj je sudjelovao u veljači 2000. godine kada je bio češki veleposlanik u Litvi. Prometna nezgoda je prošla samo s materijalnom štetom, bez ljudskih žrtava, a češkom diplomatu je zamjereno što se pozvao na diplomatski imunitet. Neslužbeno se spominjalo da je Fuele mogao biti pod utjecajem alkohola što se nije moglo utvrditi jer se pozvao na imunitet. Štefan Fuele (47 godina), karijerni je diplomat. Bio je veleposlanik u Litvi, Velikoj Britaniji i u NATO-u. U svibnju prošle godine godine imenovan je ministrom za europske poslove u češkoj vladi. (Hina)
