Evo događaja koji su obilježili tjedan iza nas!

Najviši adrenalin u Hrvatskoj smješten je iznad kanjona Cetine u 'zipline' parku - avanturisti željni uzbuđenja najveće vrste spuštaju se brzinom od 70 kilometara na sat po čeličnoj sajli - a ispod ambis. Ajme što ako pukne, uvijek je prva asocijacija, pa bi nekako bilo dobro kad bi ispod sajle vidjeli razapetu i neku mrežu. Mašta na ovakve prizore, eto, radi na različite načine. Nekima je 'brrr', a nekima je 'cool'. Sve u svemu Hrvatska se mijenja. Ne znamo koliko bi naših građana na čeličnu sajlu pa 'fiju' iznad kanjona, ali je poznato da sve manje adrenalina imaju za brak.

Pročitajte i ovo Pregled tjedna Ivana Petrović izdvojila je ključne događaje tjedna: HDZ i SDP prebrojavali glasove, Ustavni sud se oglasio zbog Milanovića... najvažnji događaji Pregled tjedna Ivane Petrović: "Pred izbore smo uvedeni na sam rub ustavne krize"

>> Povijesni tjedan: Sve je počelo europskom zorom, prisjetite se svih događaja

Statistika kaže da je najviše neoženjenih u Slavoniji, a neudanih u Smokvici na Korčuli. A Smokvica je lijepo mjesto s lijepim curama. Možda je to što nisu udane kriv katamaran. Domaći im dečki nisu napeti, a furešti slabo dolaze zbog slabe povezanosti. Još je Ministarstvo za ovu godinu na liniju Split-Hvar-Korčula stavilo manji katamaran. Poslušalo premijera koji je prošle godine Korčulanima kazao kako je izoliranost - prednost. Pa su građani tog lijepog srednjovjekovnog grada odlučili prosvjedovati i brodicama blokirati pristanište. Da mali katamaran ne može na vez.

Statistike govore da je predsezona bila dobra, ipak mi kao nova članica Unije čekamo i konkurenciju za pomorski promet - izbor katamarana koji spajaju otoke. Da se poput cijena za struju stvore i konkurentske cijene za brodski prijevoz, da Jadrolinija više nema monopol. Iako u nas nikad ne znaš. Kad se misli da je nešto super, ispadne krivo i obratno. Kao s tunelom Sveti Ilija. Sad se brzo s Makarske rivijere dođe u Imotsku krajinu. Ali 20 kuna pristojbe ili 10 ako se plaća ENC-om previše je za lokalno stanovništvo. Pa su Imoćani opet 'zaojkali' jednu prosvjednu. Ne znamo hoće li se uključiti i u akciju 'protiv davanja autoceste u koncesiju strancima', iliti monetizacije kako to Vlada naziva. I 'zapivati' neku na dionici od Svetog Roka do Dugopolja. Nešto u stilu: 'Rekla Mare nije cesta vuna, strancu ne da ni za deset kuna.'

Teška vuna

Vladi doista je teška vuna, kako se to kolokvijalno kaže za stisku i u famoznoj monetizaciji autoceste na 30-50 godina vide priljev novca za vraćanje kredita prezadužene države. Prosvjedovali su i prodavači s tržnica. Zbog fiskalnih blagajni, još jednog načina da se napuni proračun. Oni su u pravu kad kažu da je tržnica specifično mjesto, da rajčica ili naranča ujutro imaju jednu, a pred zatvaranje drugu cijenu, da je tržnica mjesto pogađnja i cjenkanja.

Da se slučajno to uvede Turcima na Kapali bazaru nastala bi nova revolucija prema kojoj bi ova zadnja bila šala mala. Ali Turska nije u Uniji, a zemlje koje jesu su kako koja. Belgija ili Austrija nemaju fiskalne blagajne, već se porez plaća kroz paušal. Litva ih primjerice ima za sve. Tko zna kako će sad ići često puta namjerno neprimijećen šverc komerc cigaretama na tržnicama. Jer su u trafikama i dućanima određene vrste poskupjele za oko 2-3 kune.

Lex Perković

Ipak, najveći dim za novu članicu EU Hrvatsku - mogao bi biti, točnije bit će famozni 'lex Perković' ili, kako puk to već naziva, 'zakon za zaštitu Udbe'. Ministar Miljenić i dalje brani tezu o ograničenju uhidbenog naloga. Njegova retorika najsličnija je retorici zastupnika u britanskom parlamentu. Kad snažnim izrazima punim nejasnoća raspravljaju o zemljama zapadnog Balkana.

Lex Perković, prema premijeru, tek je zagrijavanje za ustavne promjene koje bi definirale nezastarijevanja političkih ubojstava. Također jak izraz, ali operativno pun nejasnoća. Nigdje se, naime, ne kaže da bi se eventualna promjena odnosila samo za likvidacije počinjene u ime države za vrijeme komunizma, točnije od kraja Drugog svjetskog rata do uspostave neovisnosti. To nedostaje ovom uopćenom prijedlogu. Jer sve ostalo značilo bi dovesti pravni poredak u potpuni kaos. Izazvati destabilizaciju zemlje.

Uhidbeni nalog

Za suditi ubojstvo iz novijeg vremena kao političko, ono se najprije takvim treba okvalificirati. A time se u zemlji u kojoj pravosuđe još osluškuje politiku otvara prostor velike manipulacije, obmane i pravne nesigurnosti. I Europska unija stalno ponavlja da Hrvatska treba nastaviti s reformama pravosuđa. Zato pustimo mi uhidbeni nalog onako kako stoji u pristupnom ugovoru. Još barem deset godina, dok se svijest društva potpuno ne demokratizira, a pravosuđe demokratski konsolidira. To nam je glavni nacionalni interes.

Državno odvjetništvo osumnjičilo je Zsolta Hernadija za slučaj INA-MOL i za direktorom te mađarske energetske kompanije kani raspisati famozni europski uhidbeni nalog koji politika doma derogira. Koji paradoks. Nitko, međutim, od naših važnih nije komentirao odluku suca Theodora Merona u slučaju Karadžić. Žalbeno vijeće odbilo je Karadžićev zahtjev da se postupak protiv njega obustavi te ukinulo odluku raspravnog suca o micanju druge točke optužnice za genocid. Haški sud u izlaznoj strategiji želi spasiti obraz i uspostaviti nove pravne standarde za buduća sudovanja.

Zla točka

Stoga je ovaj standard suca Merona važan za hrvatsku tužbu za genocid. Jer genocid ne definira prema broju žrtava, već kao zlu točku pomno isplaniranu i definiranu okvirom jedne politike. Meron, odgovornost za genocid definira kao programsku osnovu jedne politike, s obvezom da se provede. Ali naši važni u četvrtak nisu gledali medije i nisu stigli to primijetiti.

Sve u svoje vrijeme pa tako i veliko spremanje u Vatikanu. Benedikt sve pripremio, a Frane počeo provoditi. Teško, žilavo uz velike otpore unutar rimske kurije - ali je počeo. Vatikanska banka ide u reforme, transparentno poslovanje nakon što je Benediktova tajna istraga pokazala koje su se sve financijske malverzacije tamo događale. Nemoguće kombinacije. Sveta Stolica sad to u javnost pušta na kapaljku. Bit će tamo još svega i svačega. Završava li u 1700-oj godini Milanskog edikta era Konstantinove Crkve? Odgovor na to pitanje dat će nam teolozi, ali ako i završava, mnogi episkopati to ne prepoznaju.

Bio je ovo tjedan u kojem su predani zahtjevi za legalizaciju. Građani su pokazali visoki stupanj svijesti i premašili sva očekivanja nadležnog Ministarstva. Predano je oko 800 tisuća zahtjeva. Bura je malo zezala turiste na Jadranu, ohladila more, ali ne smeta. Vrijeme godišnjih je počelo. U Dubrovniku su otvorene Ljetne igre, institucija hrvatske kulture. Kao i uvijek Himnom slobodi, riječima Dživa Gundulića, glazbom Jakova Gotovca. Odi najljepšem daru narodima i čovječanstvu. Slobodi kao daru od Boga koji ničim nije mjerljiv. O punini i nemjerljivosti tog dara mi još mnogo moramo učiti.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook