'Konverzija je kap u moru onoga što su banke otele hrvatskim građanima'

Europska komisija (EK), nakon učestalih upozorenja, pokrenula je postupak protiv hrvatske vlade o povredi prava EU zbog konverzije kredita iz švicarskih franaka u eure.

Udruga Franak: Ponašanje Europske komisije potpuno neprihvatljivo

Iz Vlade su se oglasili kratkim priopćenjem - kažu kako će učiniti sve kako bi se spriječile moguće negativne posljedice, a sukladno trenutnim Ustavnim ovlastima.

Bivši ministar financija u Vladi Zorana Milanovića - Boris Lalovac, poručuje kako su štitili građane od špekulacija banaka te kako Hrvatska ima argumente na svojoj strani.

S druge strane, iz udruge banaka ističu kako su upozoravali da se konverzijom krše europski zakoni te podsjećaju kako Milanovićeva vlada za to nije imala sluha. Stoga bi posljedice, kažu bankari, mogli snositi svi porezni obveznici.

U udruzi Franak smatraju da je ponašanje Europske komisije potpuno neprihvatljivo.

"Kao prvo, DORH treba pokrenuti prekršajni progon banaka perma našoj prijavi gdje se može u državni proračun sliti 9 do 25 milijardi kuna, drug održava treba uvesti porez na aktivu i treće država teba argumentirano dokazati Europskoj komisiji da banke već deset godina krše pravo Republike Hrvatske, ali i europsko pravo nezakonitim povećavanjem kamata, tako da je konverzija kap u moru onoga što su banke otele hrvatkim građanima", smatra Goran Aleksić iz udruge Franak.

Problematičan zakon

Hrvatska je još 16. lipnja dobila formalno pismo, nakon čega vlada ima dva mjeseca za očitovanje. Iz Komisije kažu kako su svjesni problema sa švicarskim frankom, no smatraju da je zakon koji je vlada donijela problematičan jer se trošak konverzije prebacuje samo na banke.

'Problem je što se trošak konverzije stavlja isključivo na teret zajmodavaca i mi smatramo da to ide daleko iznad onoga što je potrebno i razmjerno da bi se pomoglo dužnicima u nevolji, te da bi se izbjegla dužnička kriza potrošača', kazala je Vanessa Mock, glasnogovornica EK na konferenciji u Bruxellesu.

Trošak konverzije koji je prebačen na račun banaka iznosi 6,5 milijardi kuna.

'Zakon koji je donio hrvatski parlament dopušta da svi zajmoprimci (osim pravnih osoba) retroaktivno zamijene kredite iz švicarskih franaka u eure po povijesnom tečaju, bez obzira o njihovoj sposobnosti za vraćanje kredita. Time su troškovi konverzije skoro u potpunosti pali na leđa zajmodavaca i izlazi se izvan onoga što je potrebno i razmjerno kako bi se postigao legitiman cilj zaštite siromašnih zajmoprimaca i izbjegla kriza potrošačkih kredita", rekla je Mock.

"Osim toga, retroaktivna primjena zakona ugrožava načelo pravne sigurnosti, što može potkopati povjerenje investitora u hrvatsko gospodarstvo", dodala je.

Istaknula je kako Komisija smatra da je potrebno "postići ravnotežu između interesa potrošača i potrebe čuvanja jedinstvenog tržišta kapitala i njegova pravnog okvira".

"Nadamo se da će Hrvatska pronaći razmjerno rješenje. To je važno i u interesu svih, potrošača i investitora", rekla je Mock.

Pismo s formalnim upozorenjem prvi je korak koji Komisija pokreće protiv zemlje članice kada smatra da je prekršeno europsko pravo. Ako zemlja ne odgovori na to pismo ili u svom oodgovoru ne pruži zadovoljavajuće objašnjenje, Komisija poduzima drugi korak, šalje obrazloženo mišljenje. Ako ni nakon toga nema zadovoljavjućeg odgovora, Komisija se može obratiti Sudu EU-a.

Ako bi Sud Europske unije presudio da zakon o konverziji nije u skladu sa zakonima Unije, Hrvatska bi morala mijenjati zakon pa čak i platiti novčanu kaznu i to vrlo visoku.

Povjerenik za financijske usluge Jonathan Hill, koji je u međuvremenu podnio ostavku nakon što je na referendumu narod njegove države odlučio napustiti EU, upozoravao je već na mogućnost pokretanja postupka protiv Hrvatske zbog konverzije kredita u švicarcima. (N.C./Hina)