'Ovakav sporazum nitko nema pravo potpisati'

Pročitajte i ovo Kupači na plaži VIDEO Nevjerojatni prizori na početku studenog: "Malo je friško dok se ne uđe, ali onda ne bih izlazio" Detalji pregovora na vidjelu Pahor: Kosor je za ulazak u EU dala izlaz na more

tri vijesti o kojima se priča KINA I JAPAN Sukob se pogoršava: "To signalizira potencijalni napad" Oglasila se premijerka Snažan potres pogodio Japan, osjetio se i u Rusiji: Izdano upozorenje, cunami pogodio dijelove zemlje, evakuacija u tijeku Šokirao objavom Orban tvrdi: "Bruxelles se priprema za rat s Rusijom. Već je određen i datum"

'Premda nedovoljno informirana - kao uostalom i sva hrvatska javnost - o prijedlogu povjerenika za proširenje Europske unije, od 15. lipnja, Komisija izražava svoju duboku zabrinutost za mir i duh dobrosusjedstva između slovenskog i hrvatskog naroda, a zbog moguće perspektive kršenja međunarodnog prava koje je Sporazum o arbitraži u stanju izazvati', navodi se.

Komisija HBK podsjeća da 'ova dva naroda stare kršćanske, katoličke tradicije nikada u 14-stoljetnoj povijesti susjedstva nisu imali značajnijih prijepora, a nadasve ne sukoba, dok je sadašnja tajna diplomacija, daleko od očiju hrvatske javnosti, u stanju poremetiti i uzdrmati ovaj vrijedni povijesni polog'. Komisija smatra da je 'hrvatska javnost duboko frustrirana i opravdano ogorčena tajnom diplomacijom koja dovodi javnost pred svršen čin'. Komisija 'Iustitia et pax' 'konstatira da i Europska komisija EU nadilazi svoja ovlaštenja miješajući se u bilateralna pitanja dviju država i potičući na opasni presedan kršenja europskog i međunarodnog prava'.

Vlada ne čini dužnost javnih poslanika

Navodi kako 'hrvatska javnost ne zna zašto njezina vlada nije formulirala amandmane na posljednji prijedlog europskog povjerenika, kad je slovenska strana to bila učinila unoseći svoje pretenzije na hrvatski teritorij'. 'Hrvatska javnost tek 30. listopada saznaje što sadrži posljednji nacrt sporazuma o arbitraži, i koje su sve strane sudjelovale u tome', dodaje Komisije 'Iustitia et pax' HBK. Navodi i kako je 'dužnost javnih poslanika da prije svih važnih odluka obavještavaju vlastite građane i postignu njihov pristanak, bilo izravni, bilo preko zastupnika u parlamentu. To ovog časa hrvatska Vlada ne čini', tvrdi u Izjavi Komisija 'Iustitia et pax' HBK.

'Ona uz to ili ne konzultira ili ne sluša svoje najbolje stručnjake s područja međunarodnog prava i prava mora. Hrvatsko državno područje nije vlasništvo niti ove, a niti bilo koje druge vlade', nego je 'njezina dužnost štititi cjelovitost državnog područja', dodaje se u Izjavi.

Komisija 'Iustitia et pax' HBK ističe i kako 'hrvatsku Vladu i Sabor obvezuju međunarodni ugovori, koje je Hrvatska ratificirala, ili kojih je sljednica. Među tima je i Konvencija UN-a o pravu mora (1982.), koju su 1995. ratificirale i Hrvatska i Slovenija, kao i sve druge jadranske priobalne države sve članice EU, pa i sama EU. Među tima su i Završni akt Helsinške konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi (1975. - čl. III. o nepovredivosti granica), kao i obvezatna mišljenja tzv. Badinterove komisije međunarodne zajednice iz siječnja 1992., na osnovi kojih su priznate Hrvatska i Slovenija u njihovim tadašnjim granicama. Hrvatska vlada nema pravo prekršiti obveze koje proistječu iz te Konvencije UN, a navlastito ne odredbe o razgraničenju u zaljevima (čl. 15), o maksimalnoj širini morskog pojasa nad kojim obalne države obavljaju svoja suverena prava (teritorijalno more - čl. 3) i dr", ističe se u Izjavi.

Energičnije suprostavljanje

Komisija HBK 'smatra da se hrvatska strana trebala pred svijetom sustavno, djelatnije i energičnije suprotstaviti nepravdi slovenskih presizanja, jer ova ugrožavaju i pravdu i mir i pridonose destabilizaciji europskog jugoistoka'. Također smatra da 'hrvatska strana nije smjela odustati od načela, po kojem je o razgraničenju dviju država imao odlučivati najkvalificiraniji i najpromptniji svjetski sud - Međunarodni sud pravde UN-a, a ne nekakav 'arbitražni sud' neizvjesnog sastava i pravnog iskustva, s popisa koji nudi Europska komisija, a koji bi sad trebao odlučivati i po nepravnim kriterijima'.

Komisija HBK također navodi i kako 'hrvatska Vlada nema pravo kršiti Konvenciju UN-a o pravu mora i ustupati Sloveniji 'pravo' koje Konvencija izričito zabranjuje, a to je moguće proširenje njezinog teritorijalnog mora na hrvatsko more, da bi Slovenija doprla do tzv. otvorenog mora, ali opet - hrvatskog mora'.'Slovenija pak, po istom pravu mora, ne smije takva što ni tražiti, a 158 drugih zemalja-stranaka Konvencije to ne smiju dopustiti, jer Konvencija ne dopušta da teritorijalno more bude šire od 12 milja. Slovenija osim toga po Konvenciji ima pravo 'neškodljivog prolaza' kroz hrvatsko teritorijalno more i brodovi i sada slobodno plove u slovenske luke upravo kroz hrvatsko teritorijalno more', stoji u Izjavi.

Slovenija na more kroz talijanske nacionalne vode

Osim toga, dodaje se, 'Slovenija ima i 'izlaz na otvoreno more', ali kroz talijanske teritorijalne vode, jer tako je rute brodova odredila Međunarodna pomorska organizacija, među ostalim i na suprijedlog Slovenije'. Komisija HKB zaključuje kako 'nije dakle riječ o slobodi plovljenja ili o 'izlazu na otvoreno more', nego o teritorijalnim presizanjima i zbog toga je slovenska vlada od konca 2008. pa do ove jeseni blokirala Hrvatsku u njezinu napredovanje prema EU'.

Komisija 'Iustitia et pax' HBK podsjeća i da se 'sva neriješena pitanja razgraničenja među članicama EU rješavaju kao bilateralna, izvan institucija EU i to po međunarodnom pravu, najčešće pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu. Niti jedna država članica EU do sada nije ucjenjivala drugu državu-kandidata za EU ustupkom njezina državnog područja'. Komisija 'Iustitia et pax' HBK izražava i žaljenje 'da to ovog časa čini susjedna, tradicionalno prijateljska Slovenija', no ističe kako 'hrvatska vlada i Sabor nemaju pravo na to pristati, pa ni po cijenu neulaska u EU ili nastavka blokade'.

Također Komisija HBK navodi: 'postavljaju li hrvatska Vlada i Sabor sebi pitanje, što ako oni protupravno ustuknu pred slovenskim pretenzijama, a hrvatski građani na referendumu odluče da ne žele ući u takvu Uniju? I kako misle hrvatski političari izići pred vlastite građane, pred svoju djecu i unuke, pa i pred sebe same, ako kapituliraju u ovoj stvari?'. Komisija HBK se pita nije li jasno da sada, nakon objavljenog Sporazuma o arbitraži, 'jedini rizik, o kome uvijeno govore domaći političari, snosi samo i isključivo Hrvatska, jer može bespravno izgubiti dio svog nacionalnog mora, podmorja i zračnog prostora, dok Slovenija može dobiti i jedno i drugo i treće, preko prava i protiv prava?'

>> Pahor prijeti da neće potpisati sporazum o arbitraži

Komisija "Iustitia et pax" izražava uvjerenje kako "hrvatski građani žele da se prekine sa sadašnjim pogoršavanjem hrvatsko-slovenskih odnosa dvaju prijateljskih, većinski katoličkih naroda, ali ne žele da se ikome dopusti da se neodgovorno igra s nacionalnim teritorijem, jer pitanje razgraničenja ne smije biti vezano s ulaskom u EU". Komisija HBK u Izjavi zaključuje kako 'hrvatski građani imaju pravo i dužnost zahtijevati da hrvatska Vlada i međunarodna zajednica traže od EU, od OSCE, od Vijeća Europe i od OUN da odvrate slovensku vladu od teritorijalnih pretenzija'. (Hina)