Plaćaju 1000 kuna da bi se smrzavali...

Upravo to dogodilo se stanovnicima najvećeg gradskog naselja u Petrinji. 'Kako je moguće da oni s kojima su stanari sklopili ugovore o grijanju, a to je Komunalac d.o.o., ne poštuju svoju ugovornu obvezu i dopuštaju da se redovnim platišama prekine nešto sto su platili i time krši sklopljeni ugovor?', rekla nam je Petrinjka koja s dvogodišnjim djetetom živi u jednoj od zgrada koje su ostale bez grijanja.

Pročitajte i ovo Rat u Europi Putin ima novu taktiku umjesto prisilne mobilizacije NOVI ZAKON Tko želi mobitel, morat će ga moći i financirati: "Prilikom sklapanja telekomunikacijskih usluga korisnici znaju ići izvan okvira"

Ljutita i ogorčena kaže da su platiše morali plaćati račune unaprijed, a pružatelji usluga isključili su im grijanje. Ona živi u jednom od 317 stanova čiji su radijatori od početka tjedna hladni. 'To kako će oni naplatiti potraživanja od dužnika, o tome su trebali prije misliti. Već se otprije zna da postoje ljudi bez osnovne kulture suživota u stambenom naselju', kaže Petrinjka koja je željela ostati anonimna, dodajući kako je već i prije bilo problema s isporukom grijanja jer ga dio stanara nije plaćao.

>> U Petrinji ostali bez grijanja: Potrošači pokleknuli pred visokim cijenama

U gradskom komunalcu, nadležnom za opskrbu grijanja Sajmišta, doznali smo da je neplatiša više od 30 posto, a tek od manjine ovrhom uspijevaju naplatiti dugovanja. 'Nabava energenata onemogućena je jer dio stanara ne plaća grijanje. Neki nisu platili račune cijele sezone. Kako je zakonski onemogućeno vršiti ovrhu prije tri neplaćene rate, s obzirom na to da je na Sajmištu sezona grijanja počela u listopadu, tek je u siječnju krenula ovrha', rekao je za Dnevnik.hr Pejo Trgovčević, direktor Komunalca u Petrinji. Međutim, objašnjava Trgovčević, već je probijen limit dugovanja prema INA-i i novo gorivo nije isporučeno. Dugovanje sada iznosi oko 350.000 kuna. 'Mi smo prinudni upravitelj', rekao je Trgovčević te objasnio da im je tu dužnost odredio Grad nakon što stanari nisu bili zadovoljni uslugom tvrtke TKT Toplota.

Ipak, ovo je tek kulminacija već dugogodišnjih problema s kojima se stanovnici Sajmišta bore još od završetka Domovinskog rata. Marin Fran, novinar lokalnog radija koji godnama prati ovu situaciju i sam živi u tom naselju. 'Neposredno nakon Domovinskog rata najmanje smo se dvije sezone grijali na drva', kaže Fran. Priča kako je, nakon što je tvrtka TKT Toplota preuzela brigu o grijanju, imala problema s naplatom, ali kako nije imala potrebne dozvole netko od stanara ih je tužio. 'A nije ih imao jer papiri cijelog naselja nisu bili uređeni. Isto je vrijedilo i za kotlovnicu koja nije imala uporabnu dozvolu. Shodno tome, čovjek nije mogao naplatiti dugove tužbom jer je praktički, ne svojom krivnjom, radio ilegalno', pojašnjava Fran.

Ogorčena Petrinjka predlaže raspisivanje javnog natječaja i davanje koncesije najboljem ponuđaču da izvede radove ugradnje mjernih uređaja potrošnje plina sa mogućnošću isključenja iz sustava grijanja svakog stana posebno, tako da svatko sebi može regulirati potrošnju i tako platiti koliko je stvarno potrošio, a onome tko ne plaća, kaže, treba blombirati cijevi kako drugi stanari radi toga ne bi ispaštali. 'Što se tiče ugradnje mjernih uređaja, to se može dogovoriti samo sa stanarima koji su vlasnici stanova, oni to moraju odobriti i platiti u sklopu računa za grijanje. Ukoliko stanari pokažu interes za to, mogu se o tome dogovoriti sa stambenim servisom koji preuzme brigu o kotlovnici', rekao je Trgovčević.

'Kako je tek djeci u hladnim stanovima'

'Imam malo dijete i zgrožena sam situacijom u kojoj se i mi odrasli smrzavamo, a kako je tek djeci, pogotovo maloj. Možete si zamisliti, kako bi bilo svakome da se smrzava polovicom veljače, a redovno je platio sve rate grijanja i to ne mali iznos, već po 1.000,00 kuna mjesečno', kaže stanarka.

Na tankim računima petrinjskih neplatiša, potražitelji duga nisu pronašli dovoljno sredstva kojima bi se namirio dug. U ovom trenutku od ugradnje mjernih uređaja neće biti ništa. U Komunalcu kažu da za to nemaju zakonske mogućnosti niti sredstva za ulaganje. Ali, napominju, u pregovorima su sa stambenim servisom koji bi trebao skrbiti o kotlovnici.

Problem se dijelom, ističu mnogi stanari, može naći i u kulturi neplaćanja, što pokazuje podatak o visokom postotku neplatiša. 'Ima neplatiša i u državnim stanovima za koje su dobili Darovni ugovor. Lijepo za nepoštivanje Ugovora, a zna se kojih dijelova, Ugovori se mogu raskinuti i stanove prepustiti onima koji su na listi čekanja za dobivanje stanova, a sigurno postoji rješenje i za one koji su vlasnici stanova i ne podmiruju režije. Rade nas budalama i ne skrivaju da ne plaćaju grijanje', kaže Petrinjka.

Budući da je ovrha tek krenula, a na tankim računima petrinjskih neplatiša, potražitelji duga nisu pronašli dovoljno sredstva kojima bi se namaklo dovoljno novca da se INA-i podmiri dug, grijanja do daljnjeg nema.

Kakva su iskustva drugih gradova?

Za slična iskustva upitali smo nadležne službe u drugim gradovima. U Varaždinu naplatu računa pa tako i ovrhu po dospjelim računima vrše komunalna poduzeća, i to svako poduzeće za uslugu koju pruža građanima. Ovrha se provodi prema dužniku koji ima najmanje tri neplaćena mjesečna iznosa, kazali su nam u Upravnom odjelu za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline.

Službe Grada Kutine ovrhu pokreću neovisno o iznosu, jer najmanji iznos ovrhe, tvrde, nije ničim propisan. Rok za plaćanje računa je oko 30 dana. 'Nakon toga ukoliko se ne naplati, šalje se opomena, te ukoliko se i nakon toga ne podmiri račun (zadanog roka recimo 8 dana), tada se kreće u ovrhu. Vrlo je bitno naglasiti kad je riječ oko naplate za što se odnosi na Grad Kutinu, a to je pitanje zastare. U većini slučaja riječ je do 3 godine. Naglašavam ovisno od slučaja do slučaja. Kad je riječ o većim iznosima praksa je da se što prije krene u ovrhu ako nije izvršena uplata od potraživanje strane prema navedenim koracima', rekao je Hrvoje Krmelić, pročelnik Upravnog odjela za razvoj, gospodarstvo i upravljanje imovinom. Uspješnost naplate u Kutini je, kaže Krmelić, 70 posto.

Rijeka naplaćuje usluge sakupljanja i odvoza komunalnog otpada, a prijedlozi za ovrhu se podnose ako je dug veći od 500 kuna (ili ako je manji, a račun nije plaćen više od godine dana). 'Utuženo potraživanje uglavnom se pokušava naplatiti ovrhom po računima dužnika fizičkih i pravnih osoba, putem FINE. Ako dužnik nema sredstava po računima, ovrha ostaje bezuspješna, jer ne provodimo ovrhu na pokretninama/nekretninama iz razloga što su ti postupci skupi, dugotrajni i neizvjesna ishoda', pojasnila je Doris Vujnović iz komunalnog društva Čistoća d.o.o.

Račune od neplatiša u Zagrebačkom holdingu naplaćuju opomenom, pa opomenom pred tužbu i na kraju prisilnom naplatom pričuve. 'Nakon neuspješnih opomena na nalozima za plaćanje i opomena pred tužbu, za dužnike koji ni nakon toga nisu podmirili dugovanje pokreće se postupak prisilne naplate', rekla je Maja Čakarun, rukovoditeljica Odjela za odnose s javnošću ZH. Uspješnost naplate je posljednjih nekoliko godina viša od 90 posto.

Nevoljko se utužuju manji dugovi

Neslužbeno doznajemo da su oko jedna trećina neplatiša stanari koji su stan dobili putem Darovnog ugovora te da će protiv njih tek biti pokrenut upravni postupak. Kod njih, doznajemo neslužbeno, nevoljko se sudskim putem utužuju manji dugovi, od primjerice tristotinjak kuna. U uredu zaduženom za brigu o tim stanovima tvrde kako nemaju transparentan pregled dugovanja njihovih korisnika, pa tako ne mogu niti brinuti o njihovim dugovima.

Platiše je, kaže Petrinjka, prevario Komunalac jer ne poštuju svoju ugovornu obvezu. 'Kako je umirovljenicima koji su većina na Sajmištu, imaju male mirovine, jedva preživljavaju, ali redovno plate sve režije pa tako i skupo grijanje? Nitko nikome ne staje na kraj? Do kada će se određeni pojedinci moći ponašati kako im volja, a da ne snose odgovornost za svoje ponašanje i svoje propuste?', pitanja su jedino što preostaje ovoj stanarki u hladnim zimskim danima.