Doznajte što bi se dogodilo da Hrvatska proglasi bankrot

Posljednjih godina često se Grčkoj maše pred nosom prijetnjom da će bankrotirati. Međutim, države ne mogu bankrotirati kao što je slučaj kod privatnih kompanija, već Vlada proglašava 'default'.

Pročitajte i ovo izašli podaci Više ljudi se osjeća siromašno u Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu nego u Hrvatskoj Podaci Eurostata Hrvatska ponovno ispod prosjeka: Po standardu snažno zaostajemo za ostatkom EU

'Države često posuđuju novac od unutarnjih i vanjskih kreditora kako bi financirale deficit proračuna koji nastaje nesrazmjerom prihoda i rashoda proračuna. Taj novac mogu posuditi ili izdavanjem obveznica i prodajom istih stranim investitorima s jedne strane, ili uzimanjem kredita s druge strane. Država proglašava 'default' u onom trenutku kada ratu duga koji stiže na naplatu nije u stanju vratiti djelomično ili u potpunosti - tu informaciju javno obznanjuje Vlada', rekla je za Dnevnik.hr Vedrana Pribičević, ekonomski stručnjak i predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta.

'Default je zapravo vrlo česta pojava kroz povijest; samo u Europi su zemlje bankrotirale preko 60 puta u zadnjih 200 godina! Najviše puta su bankrotirale Venezuela i Ekvador - čak 11 puta u povijesti', Vedrana Pribičević. Bankrot države, odnosno 'default', čak i nije tako neobična pojava. Pribičević navodi kako su u posljednjih 200 godina, samo u Europi zemlje bankrotirale više od 60 puta. Rekorderi u bankrotiranju ipak su države s drugog kontinenta - Venezuela i Ekvador ove teške financijske probleme imale su čak 11 puta u povijesti svog postojanja.

'Najgore posljedice bankrota su one na financijskim tržištima gdje se zaduživanje zemalja koje su bankrotirale bitno poskupljuje, čak i nakon restrukturiranja i reprogramiranja duga. S druge strane, default može uzrokovati i drugu vrstu ekonomskih poremećaja kao što su bankovne krize i valutne krize gdje građani naglo povlače novac iz banaka što ugrožava stabilnost financijskog sustava pa zemlja nerijetko završi i u recesiji', kazala je Pribičević.

Dvije su važne bitne stavke:

1. kome je država dužna
2. u kojoj se valuti zadužila

'Ako se ekonomija zadužila u vlastitoj valuti (primjerice SAD u dolarima ili Grčka u eurima), onda može smanjiti realnu vrijednost duga na način da izazove umjerenu inflaciju. Naravno, kako je trenutno na snazi deflacija, to znači da se realna vrijednost duga povećava. Nadalje, problem prezaduženosti PIGS zemalja nije stvar vanjskog, već unutarnjeg duga. Najveći dionici u grčkom dugu su upravo pravne osobe iz Njemačke, Francuske... U konačnici, njima nije u interesu da ne dobiju svoj novac nazad', kaže Pribičević.

Kako bi se bankrot Grčke odrazio na Hrvatsku?

S obzirom da su i Grčka i Hrvatska članice Europske unije i kao takve u pojedinim financijskim sektorima indirektno povezane, mnogi postavljaju pitanje kako bi se njezin bankrot mogao odraziti na našu zemlju. Na žalost, bankrot Grčke ostavio bi negativne posljedice i za nas.

'Tržišta vjeruju da je u ovom trenutku grčki bankrot neizbježan. Međutim, eventualni grčki bankrot bi se odvijao u novom kontekstu koji je na tržištima kapitala stvorilo kvantitativno olakšavanje ECB-a koje je novac učinilo bitno jeftinijim nego što je bio kada su prvi problemi s grčkim suverenim dugom počeli. Taj događaj bi se prelio u hrvatsko gospodarstvo putem viših kamatnih stopa u eurozoni, no vjerojatno neće doći do većeg šoka na tržištima novca jer je takav razvoj događaja manje više očekivan', napominje Pribičević.

Što bi se dogodilo da Hrvatska proglasi bankrot?

Pokušali smo zamisliti jedan bankrot-scenarij za Hrvatsku, a slika nije nimalo zavidna, posebno ako ste zaduženi u kreditima uz valutnu klauzulu ili ako radite u javnom sektoru.

'Prvi udar dogodio bi se posredstvom valutne krize gdje bi se svi internacionalni investitori rješavali financijske imovine denominirane u kunama ili samih kuna u gotovini. To bi za posljedicu imalo deprecijaciju kune odnosno rast tečaja, što bi pogodilo građane koji su zaduženi u eurima uz valutnu klauzulu.  U drugom koraku bi vrlo vjerojatno došlo do inflacije, s obzirom na to da je domaća razina cijena u velikoj mjeri određena uvoznim cijenama koje bi se uslijed deprecijacije kune povećale. U trećem koraku bi međunarodne financijske institucije tražile velike fiskalne prilagodbe, što bi značilo drastično rezanje plaća u javnom sektoru, rezanje mirovina i drugih socijalnih davanja što bi bitno snizilo standard građana u godinama poslije defaulta', objasnila je Pribičević.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook