Pristigli su rezultati i ovogodišnje državne mature. Donosimo najzanimljivije podatke.


Državnoj maturi ove godine pristupilo je ukupno 33.720 učenika u 386 škola i 7 ispitnih centara, od čega 12.755 gimnazijalaca (37,8 posto), 16.848 učenika strukovnih škola (50 posto) te 4117 ostalih (12,2 posto), izvijestio je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Najviše učenika pristupilo je testu Fizike, no evo pregleda pristupnika po svim predmetima državne mature:

Fizika - 8275
Biologija - 6030
Politika i Gospodarstvo - 5361
Psihologija - 3891
Kemija - 3599
Informatika - 2368
Sociologija - 2268
Njemački jezik, osnovna razina - 1075
Likovna umjetnost - 1048
Povijest - 1039

17.07.2017.

Na državnoj maturi palo je 425 gimnazijskih učenika, odnosno njih 3,3 posto. Za razliku od 2015. godine, kad je maturu palo tek 249 gimnazijalaca, ovo je značajno povećanje.

I ove godine bilo je učenika koji su briljirali u rješavanju ispita državne mature pa evo najzanimljivijih rezultata po nekim predmetima u kategoriji 100 posto rješenih ispita:

Fizika - 37
Engleski jezik, viša razina - 17
Matematika, viša razina - 12
Njemački jezik, viša razina - 5
Francuski jezik, viša razina - 1
Engleski jezik, osnovna razina - 267
Matematika, osnovna razina - 2
Njemački jezik, osnovna razina - 3
Latinski jezik - 1

Zanimljivo je da su dva učenika postigla 100-postotan rezultat iz Fizike i Matematike na višoj razini.

17.07.2017.

Najbolji maturant iz Zagreba

Najbolji maturant ove godine je Petar Suman iz Škole Lucijana Vranjanina u Zagrebu. Petar je time postao i dobitnik nagrade Marina Soljačića u visini od 5000 dolara za najboljeg maturanta, koja će se dodjeliti već treću godinu zaredom i koju je pokrenuo sam Soljačić, naš ugledni profesor i fizičar, koji radi na MIT-ju u Bostonu.

Budući da ispiti državne mature iz različitih generacija nisu identični, svake se godine iznova utvrđuju pragovi ocjena, koje predlažu stručnjaci za pojedine predmete te sastavljači ispita. Njihove prijedloge potom potvrđuje Povjerenstvo za utvrđivanje mjerila za pragove ocjena. pošto pragovi ocjena za različite generacije nisu isti, niti usporedba prosječnih ocjena različitih generacija nije opravdana.

Ove godine pristupilo je 2000 učenika manje u odnosu na prijašnje godine. Učenici su najčešće birali Fiziku kao izborni predmet, a ranijih godina je to bio ispit iz Politike i Gospodarstva. Rezultati na ispitima slični su onima prijašnjih godina, s izuzetkom Matematike, gdje su nešto slabiji. Najbolje rezultate učenici su postigli na ispitima stranih jezika.