Ministre, počnimo s nezaposlenošću. Je li gotovo 320 tisuća nezaposlenih za vas očekivana brojka?
Pročitajte i ovo
To je veliki problem koji pritišće hrvatsko gospodarstvo. Vlada će poduzeti sve da se brojka ne raste, nego da i pada.
Analitičari upozoravaju kako ćemo doći do 350 tisuća nezaposlenih?
Nisam čuo argumente i na osnovu čega se te brojke iznose. Ja bih volio čuti od tih stručnjaka kako smanjiti nezaposlenost
Imate li vi procjene u Banskim dvorima kako će se ove godine kretati nezaposlenost.
Mislav Bago je jako dobro pokazao na grafikonima sezonski karakter rasta zaposlenosti i nezaposlenosti. Vidio se i dobar rast zaposlenosti. Zaposleno je 147.000 ljudi koji su dobili posao s Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. To je 20 i nešto posto više nego 2009. To mora biti dobar signal i analitičari bi morali o ovom trendu poslati pozitivan signal.
>> 'Meteorološka nezaposlenost': S prvim jesenskim mjesecima raste
Znamo da Vlada ne otvara radna mjesta, ali postoje li procjene koliko Vlada s mogućim investicijama ove godine može pomoći otvaranje novih radnih mjesta?
Zavod za zapošljavanje će učiniti sve da se brojka smanji. Iz krize izlazimo tempom kojim možemo ili ne možemo biti zadovoljni, ali samo intenzivniji i veći gospodarski rast će omogućiti veće i kvalitetnije zapošljavanje što želi vlada. Svi bi voljeli da oporavak ide brže. Ovo stanje nije došlo jučer i nije posljedica onoga što se radilo jučer. No, mi sigurno idemo u smjeru gospodarskog oporavka.
Danas je stigla i vijest da bonitetna kuća Dun & Bradstreet, koja nam je prije nekoliko mjeseci prva smanjila kreditni rejting, smatra kako je proračun napravljen pod velikim utjecajem nadolazećih izbora. Praktički nema rezova.
Ovaj proračun je možda prvi koji nije posljedica nikakvih kalkulacija za predstojeće izbore. Zapravo suprotno. Zamrzavanjem rashoda Vlada je poslala poruku. Da se Vlada ponašala onako kako se sugerira, onda ne bi proračun bio zamrznut nego bi rastao.
Govorimo o 320 tisuća nezaposlenih i teškim sudbinama, ali nije tajna da ima i više od 70 tisuća ljudi koji rade, a ne primaju plaću. Što s njima?
Ja ne smatram da je to regularni poslovni svijet, to je pravosudna kategorija. Svi oni koji rade bez plaće, to može biti mjesec ili dva, ali ne može nikako trajati mjesecima.
Svi su se iznenadili velikim poskupljenjem goriva. Što vi kažete?
Što se tiče cijene goriva, postoje i određeni parametri koji utječu na cijenu maloprodajnih cijena goriva. Do rasta derivata je srećom došlo i zbog opravka svjetskih ekonomija. Povukli su određenu količinu cijenu goriva.
Koje vi imate zakonske instrumente da obuzdate cijene energenata. Danas benzin, sutra možda plin pa onda struja.
Nije Ina sama na tržištu. Svi oni koji formiraju cijenu nafte na tržištu, formiraju je na isti način. Cijena naftnih derivata se slobodno formira. Mi smo cijelo popodne razgovarali u kojem će momentu država reagirati da svojim instrumentima djeluje na određenu razinu povećanja. U ovom trenu vjerujem da intervencija još nije potrebna i da neće biti većih poremećaja cijena naftnih derivata. To je sad pitanje procjene u kom momentu cijena goriva može eventualno uzročiti porast cijena dobara, usluga ili generirati povećanje inflacije. Tada država može u okviru svog portfelja, bilo svih onih davanje koje su uključene u cijenu goriva poput trošarina i poreza. Država će sigurno reagirati ukoliko se procjeni da će se dogoditi preveliki skok naftnih prerađevina.
