U Hrvatskoj je 2015. život izgubilo 348 osoba, što je iznad europskog prosjeka. Najugroženije skupine su motociklisti, mopedisti, biciklisti, ali i putnici u osobnim automobilima - i to oni koji se voze na stražnjem sjedalu.
Pročitajte i ovo
Prolazak kroz crveno, prebrza vožnja ili samo trenutak nepažnje može biti koban. A zagrebačkom prometnom redarstvu, zahvaljujući 300 kamera diljem grada, ništa ne promakne.
U 2015. godini zabilježeno je 32.531 prometna nesreća, što je povećanje od 3,6 posto u odnosu na 2014. godinu. Život je izgubilo 348 osoba, odnosno 40 više nego godinu prije.
'Izuzetno veliko povećanje, pogotovo kad se gleda u jednom kontekstu da smo zadnjih 6 godina imali konstantna velika smanjenja, ovo je sada kao jedan hladni šok', kaže Miron Huljak iz Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije.
Sve više stradavaju motociklisti, mopedisti i biciklisti. Među najugroženijima su i putnici osobnih vozila i to oni koji sjede na stražnjem sjedalu. Razlog - nevezanje pojasa.
'Vozilo sleti s kolnika, vozač i suvozač koji su bili vezani ako imaju ikakve ozljede imaju lake tjelesne, a drugi koji nisu bili vezani ispadaju iz vozila i smrtno stradavaju', objašnjava nam gospodin Huljak.
Nepoštivanje propisa te neprilagođena brzina glavni su uzrok prometnih nesreća. No problem je i u starom voznom parku. Prosječna starost automobila u Hrvatskoj je 13 godina.
Veća odgovornost vozača, ali i pojačan policijski nadzor koraci su prema sigurnijem prometu. Cilj policije je da do 2020. godine broj poginulih na našim cestama ne bude viši od 213 osoba.
