Blagdan je Svih svetih: Znate li što obilježavamo danas, a što na Dušni dan?

Prvoga dana studenoga slavimo blagdan Svih svetih. Tog dana slavimo one svetce i svetice koje je Crkva proglasila svetima, kao i one koji nisu proglašeni svetima, ali su svojim životom ostvarili ideal kršćanskog života te su njihove duše ušle u Kraljevstvo Božje.

Budući da ne znamo poimence sve one koji su umrli na glasu svetosti, Crkva je odredila da se ovaj dan zajednički moli za sve svete i blažene, poznate i nepoznate.

Blagdan Svih svetih u Katoličkoj se crkvi slavi kao blagdan svih blaženih u nebu, a u Rimu se počeo slaviti još od 6. stoljeća. Izvorno je obilježavao posvećenje rimskog Panteona u crkvu Sv. Marije od mučenika (Sancta Maria ad martyres), koju je 609. godine posvetio papa Bonifacije IV. i u nju dao prenijeti i pohraniti kosti brojnih kršćanskih mučenika.

Jedno vrijeme je u narodnom shvaćanju Dušni dan tretiran kao Dan mrtvih, što predstavlja nepoznavanje ili pogrešno interpretiranje kršćanskoga kreda koji naučava besmrtnost duše. U tom kontekstu kršćanin vjeruje da se život duše nastavlja i nakon tjelesne smrti iako u drukčijem vidu. Stoga je Dušni dan, koji se slavi nakon Svih svetih, posebno posvećen molitvi i sjećanju na pokojne.

Papa Grgur IV. odredio je 835. da se blagdan Svih svetih slavi 1. studenoga, a opat u Clunyu sv. Odilo uveo je 998. Dušni dan koji se slavi 2. studenoga.Sjećanje na pokojne te molitva da im se oproste grijesi kao i molitva za njihov zagovor, tako trajno učvršćuju vezu kršćanskih vjernika u Duhu, kakvu ljudi najčešće ne uspijevaju uspostaviti u ovom svijetu.

Dušni dan 

Dušni dan slavi se svake godine 2. studenoga, kada se sjećamo svih svojih pokojnika. Taj dan su pohodi grobovima i grobljima znak pažnje i vjere. Na taj dan ljudi se mole za duše svojih dragih pokojnika, za njih pale svijeće na grobovima, odlaze na svetu misu, povezujući se svojim molitvama s njima i moleći Božje milosrđe da ih što prije očisti od svih slabosti te da ih uvede tamo "gdje s oka svaka suza nestaje".

Dušni dan ili Dan svih vjernih mrtvih izraz je nade i vjere u zagrobni život. O kultu duše u kulturnoj baštini Hrvata, među ostalim, svjedoče molitve za duše u čistilištu te dušice — svjećice koje se pale na taj dan.

Dušni dan posvećen je pokojnicima, a nastao je na poticaj sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i Dušni dan.

Taj spomendan godine 998. sveti Odilon službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi, a Vatikan ga je službeno potvrdio 1311.