Biskup Srakić izabran je za novog predsjednika nakon isteka dva mandata dosadašnjem predsjedniku zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću.
Pročitajte i ovo
Novi predsjednik HBK Marin Srakić bio je član Stalnog vijeća HBK, a sada na novoj funkciji postaje predsjednikom Stalnog vijeća.
Članom Stalnog vijeća postaje i dosadašnji predsjednik HBK nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić.
Riječki nadbiskup Ivan Devčić koji je novinare izvijestio o izboru novog predsjednika HBK rekao je da se HBK drži Statuta po kojemu se nakon dva mandata bira novi predsjednik i odstupa se od pravila da nadbiskup glavnoga grada bude i predsjednik HBK.
Biskupi su se zahvalili kardinalu Bozaniću na dosadašnjem uspješnom vođenju Hrvatske biskupske konferencije.
Srakić: 'Nastojat ću izgrađivati kolegojalnost kako bi zajednički rješavali poteškoće'
Đakovački i srijemski biskup Marin Srakić izjavio je danas da će kao predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) nastojati izgrađivati kolegijalnost među biskupima, te svećenicima kako bi zajednički rješavali poteškoće i radovali se uspjesima.
"Nastojat ću ohrabrivati svećenike da se ne daju slomiti u svojim svakidašnjim službama koje nisu svaki put zahvalne", rekao je Srakić te naglasio da su mnoge biskupije krenule u formiranje zrelih i odgovornih vjernika, ne samo dragovoljaca koji povremeno pomažu u izgradnji crkve, jer biskupi i svećenici zajedno s vjernicima mogu više učiniti za uspjeh Crkve i zajednice.
Posebno je naglasio važnost odgoja budućih svećenika, dodavši da bez formiranja dobrih svećenika neće biti ni dobrih vjernika laika. Istaknuo je i važnost suradnje s medijima, rekavši da su mediji itekako važni u prenošenju poruka narodu.
Na novinarski upit upućuje li njegov izbor za predsjednika HBK na decentralizaciju, odnosno jačanje drugih biskupija i crkvenih regija, biskup Srakić je odgovorio da nije riječ o tome. Po Statutu HBK, nakon isteka dvaju mandata, bira se novi predsjednik, dodao je.
Podsjetio je da je sličnih primjera bilo i ranije, a jedan u vrijeme internacije kardinala Stepinca, kada je tadašnji beogradski nadbiskup Josip Ujčić, rodom iz Istre, bio predsjednik ondašnje Biskupske konferencije Jugoslavije. Kada je nakon Stepinčeve smrti 1960. biskup koadjutor Franjo Šeper preuzeo zagrebačku nadbiskupiju, tada je preuzeo i funkciju, podsjetio je đakovački i srijemski biskup Marin
Srakić koji je za novog predsjednika HBK-a izabran većinom glasova tijekom tajnog glasovanja na 35. plenarnom zasjedanju HBK-a u Gospiću.
Msgr. Marin Srakić rođen je 6. srpnja 1937. u Ivanovcima. Za
svećenika je zaređen 6. ožujka 1960. Nakon postdiplomskog studija položio je licencijat na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Drugi licencijat iz moralne teologije postiže na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu gdje je također doktorirao iz moralne teologije. Rektorom Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu imenovan je 1977. i na toj službi ostaje do 1989.
Pomoćnim biskupom Đakovačke i Srijemske biskupije imenovan je 2. veljače 1990, a zaređen je za pomoćnog biskupa 24. ožujka 1990. Imenovan je biskupom koadjutorom Đakovačke i Srijemske biskupije 10. veljače 1996. Službu biskupa ordinarija preuzeo je 6. veljače 1997.
Biskupi o zasjedanju HBK-a
O 35. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije (HBK) u Gospiću, na kojoj je za novog predsjednika HBK izabran biskup đakovački i srijemski Marin Srakić, novinare su danas izvijestili nadbiskup riječki Ivan Devčić, biskup varaždinski Josip Mrzljak i gospićko-senjski Mile Bogović.L
Izvijestivši o izboru đakovačkog i srijemskog biskupa Marina Srakića za novog predsjednika HBK, nadbiskup Devčić je ocijenio da su biskupi dobili novog iskusnog predsjednika koji je do sada bio dosta angažiran u radu HBK, osobito u izradi pravnih dokumenata. Devčić je rekao da je biskup Srakić tajnim glasovanjem dobio najviše glasova, a da su pravo izbora imali samo dijecezanski, a ne i pomoćni biskupi.
Upitan kada će HBK objaviti priopćenje o predstojećim izborima, riječki nadbiskup je rekao kako će to učiniti na vrijeme. "Stav je hrvatskih biskupa da se vjernici što više odazovu na izbore, jer se nalazimo u presudnim vremenima kada se Hrvatska nalazi pred ulazom u EU", dodao je.
O odazivu na izbore govorio je i biskup Bogović rekavši da vjernici moraju imati pravu sliku o političarima i političkoj situaciji. "Političari se u svojim nastupima reklamiraju kao spasitelji naroda kako bi dobili što više glasova. U davanju svoga glasa ljudi trebaju očuvati zdrav razum i prosuđivati političare po djelima, a ne po riječima", rekao je Bogović, dometnuvši kako je stav Crkve da se vjernici ne daju zavesti u davanju svojih glasova.
Komentirajući upit o oštrom napadu predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa na komentar "Glasa koncila", nadbiskup Devčić je rekao da je to stav glavnoga urednika Ivana Miklenića. Dodao je da Crkva pa i vjernici moraju poštivati društvene institucije, a jedna od njih je i Sabor, institucija koja je nositelj državnog kontinuiteta. Ipak, to
ne znači da ga se ne smije kritizirati, izjavio je Devčić, dodavši
kako se time Hrvatski sabor ne omalovažava, nego samo upozorava da bolje radi posao koji mu je namijenjen.
Na upit o suđenju svećeniku Riječke nadbiskupije za pedofiliju, nadbiskup riječki je odgovorio da takve slučajeve treba prijaviti kad si u to siguran, a ne poigravati se ljudima.
"Pojava pedofilije postoji u svim profesijama, treba tražiti načina da se ona spriječi bez obzira na to o kome je riječ. Crkvi nije drago kada se među svećenicima takvo nešto događa i nastoji reagirati na te slučajeve kada je sigurna da se nešto dogodilo", rekao je.
Biskupi su raspravljali o pastoralu sakramenata u župnoj zajednici. Osim biskupa, u izradi direktorija sakramenata bit će uključeni i teološki stručnjaci, rekao je Devčić. Upozorio je da se sakramenti ne privatiziraju, nego oni koji ih primaju trebali bi se aktivnije uključiti u rad župskih zajednica. Biskupi su raspravljali i o potrebi osnivanja katoličkih osnovnih škola za koje postoje uvjeti.
Biskup varaždinski Josip Mrzljak izvijestio je da će se u travnju
iduće godine održati susret hrvatske katoličke mladeži.
Sutra prijepodne, nakon zasjedanja HBK-a, biskupi će posjetiti gradilište Crkve hrvatskih mučenika na Udbini.
