Vlaga i hladnoća nagrizaju zidove napuštenog kumrovečkog Spomen-doma. Iako pretvoren u Znanstveno-studijski centar, izgleda doslovno sablasno. Klavir je odavno utihnuo, kao i kongresna dvorana s 400-tinjak mjesta, restoran, bazen, amfiteatar.
Pročitajte i ovo
>> Nekadašnja politička škola Josip Broz Tito propada
>> Mesić: Kumrovec ne bi trebao biti rob povijesti i ideologije
>> Donald Trump želi ulagati u projekt Brijuni Rivijera
'To je turistički kapital u koji do sada nitko nije uložio ni kunu', rekao je Dragutin Ulama, načelnik Općine Kumrovec. Općinu, koja se više ne može financirati na račun stare slave, nedavno su, u društvu INGRA-e, obišli ulagači iz Saudijske Arabije. Da elitni klijenti mogu profitirati u Zagorju - pokazao im je bivši šef države.
'Bivši predsjednik Stjepan Mesić je na neki način inicijator svega toga, on nam je za prvih posjeta obećao da će se potruditi da nam pomogne', rekao je Ulama. Malo se tko sjeća starog sjaja nekoć prestižne kumrovečke političke škole.
Najveće objekte s Titovim predznakom vrijeme je odavno pregazilo, godinama zjape prazni. Natječaji su nekoliko puta bili raspisivani, no svi dosadašnji pokušaji da država neđa novog vlasnika završavali su neuspjehom. Nekad impresivnoj zgradi od koje su, do sada, ponuđači olako odustajali, Arapi bi vratili stari sjaj. Priča se da žele ponuditi nove sadržaje - preurediti sve u hotelski kompleks s wellness centrom i golf terenima. Potencijalni investitor već posjeduje nekoliko hotela sa sedam zvjezdica.
'Pomalo frustrira, mi uložimo energiju da te ljude popratimo, da se s njima razgovara, da im se daju svi podaci uz neku strategiju razvoja', dodao je Ulama. Da je bilo volje, Kumrovec je mogao postati turistička meka, prisjećaju se i dosadašnjih investitora u jedinoj suvenirnici, žaleći se da zimi jedva i mogu privući znatiželjnike.
Dva milijuna kuna godišnje samo za komunalije
Na vrijedne objekte, koji im propadaju pred očima, država na godinu izdvaja više od dva milijuna kuna, samo za komunalije 'Oni su dali jednu cijenu, na kraju su vidjeli da nešto nije u redu pa su išli procijeniti i onda su stavili još veću cijenu. Umjesto da je spuste, daju za nešto, da se ljudi zaposle i rade, oni dižu cijenu do plafona', rekao je Slavko Fekeža, zaposlenik suvenirnice u Kumrovcu.
Na vrijedne objekte, koji im propadaju pred očima, država na godinu izdvaja više od dva milijuna kuna, samo za komunalije. Sada se čeka se raspisivanje još jednog u nizu natječaja. Uz kupnju objekata nudila bi se i mogućnost koncesije.
Titovu rodnu kuću godišne obiđe 50.000 turista
'U igri je trenutno blizu 30 milijuna kuna', načelnik Općine Kumrovec. Stariji, koje u igranju bele prati Titov pogled sa zida, na dolazak Arapa odmahuju rukom. 'Još nam samo deve nedostaju Zagorju. Kod nas je najbolje da u Kumrovec bace atomsku bombu ili daju Sloveniji, možda bi oni nešto iz nas napravili, a ova država - ništa', rekli su.
Gotovo 50 tisuća domaćih i stranih turista svake godine obiđe Titovu rodnu kuću. Od te se zarade, međutim, ne može živjeti. Prodajom barem jednog objekta, i država bi zadovoljno mogla trljati ruke, no još se ne zna jesu li nakon obilaska Arapi uistinu i zagrizli, i hoće li se vratiti.
