NASA je jučer objavila kako na satelitima Saturna i Jupitera postoje uvjeti za život. Iako su poručili kako je riječ o velikom danu za znanost, hrvatski astronomi ne dijele njihovo oduševljenje te ističu kako na konferenciji NASA-e jučer nismo čuli ništa novo.
Pročitajte i ovo
"Sve je to već godinama poznato, samo su sada napravljeni novi znanstveni radovi koji potkrjepljuju te tvrdnje. Ništa se bitno nije promijenilo u odnosu na ono što smo znali prošlih godina. Sada je potvrđeno, iako ne sa stopostotnom sigurnošću, da na Jupiterovom mjesecu Europa postoje gejziri gdje izlazi vodena para kao i da ispod ledene kore postoji jedan veliki ocean", kaže popularizator znanosti Ante Radonić i donedavni ravnatelj planetarija u Tehničkom muzeju.
Ističe kako je NASA jučer tek djelomično potvrdila ono u što se godinama sumnjalo.
"Potvrđeno je da na Saturnovom mjesecu Enceladusu također postoji mogućnost da na dnu oceana ispod samog mjeseca postoje termalni izvori koji omogućuju stvaranje minerala i spojeva koji bi mogli biti važni za formiranje primitivnog života. Isti izvori ujedno osiguravaju toplinu da taj ocean može biti skriven ispod ledene kore. Sve se to prije sumnjalo, a sada je još više potvrđeno iako ne postoji mogućnost da se to direktno dokaže", kaže Radonić.
"Nismo čuli ništa novo"
S njim se slaže i astronom Korado Korljević koji također kaže kako za ono što je NASA jučer prezentirala znamo već deset godina.
"U NASA-i su ponekad zbilja čudni. Treba imati na umu da NASA predstavlja državna administraciju te se ne zna kakva je prava situacija unutar njihovih struktura. Oni su trenutno u čudnoj situaciji. Neće im se smanjiti sredstva, ali doći će do unutarnje preraspodjele. Možda je jedan dio NASA-e želio pokazati da ni oni nisu za baciti nakon što je predsjednik Donald Trump potpisao zakon prema kojem će središnji zadatak NASA-e u sljedećim desetljećima u pogledu misija u svemir biti misija na Mars", kaže Korljević.
Istaknuo je kako jučer nismo čuli ništa novo, osim što su prikazane nove ilustracije i simulacije.
Oba znanstvenika smatraju kako i su tvrdnje o velikom koraku prema odgovoru na pitanje jesmo li sami u svemiru pomalo pretjerane.
"Radi se jako puno istraživanja, a podaci se gomilaju iz godine u godinu. Kad se objave znanstveni radovi onda je red i da ih se malo prezentira. Uvijek je riječ o nekom novom koraku, ali za mene to nije ništa bitno novo. Kad bi tamo i postojao neki oblik primitivnog života, pitanje je koliko bi nam vremena trebalo da to dokažemo. Ako na Jupiterovom mjesecu nešto i postoji, to bi se moglo dokazati krajem sljedećeg desetljeća. U slučaju da sve krene u dobrom smjeru, konkretniji podaci mogli bi stići do 2030. godine. S obzirom na to da postoje gejziri gdje izlazi vodena para i čestice leda, takve čestice bi mogle sadržavati određene spojeve koje bi bili signal da postoji život ispod površine", kaže Radonić.
"Arthur C. Clarke o tome je pisao još prije 30 godina"
Korlević pak ističe da se astrobiologija već godinama bavi tom temom, kao i pisci znanstvene fanatstike.
"Čim je otkriveno da na Jupiterovom mjesecu Europi ima vode, Arthur C. Clarke je napisao knjigu, a to je bilo prije više od 30 godina. Očekivao sam nešto drugo, s obzirom na najave koje su pristizale", kaže Korlević.
