Analiza Mislava Bage: Agrokoru treba "Superman"

Riječ je o zakonu koji je po mnogočemu specifičan, pun je nepoznanica, ali može otvoriti i problem za državu. Otkrivamo koje su točno smjernice novog zakona.

Pročitajte i ovo Davor Bernardić Za krizu u Agrokoru okrivio i Vladu: "Oni su godinu i pol dana znali što se događa" Analiza Mislava Bage "Još se ne zna koliko će koja banka dati novca za dobavljače Agrokora"

To će zapravo biti hrvatski slučaj, hrvatski zakon, jer ne možemo primjeniti talijanske ili neke druge modele i ovo će biti pokušaj Vlade da spasi što se da spasiti. Sigurno će biti bolno ali Vlada trenutno razmatra Zakon o postupku izvanredne uprave.

Zakon je to koji bi funkcionirao godinu dana, no do sutra se njegov naziv može i promijeniti ali nebitno je kako će se zapravo zvati. Činjenica je da je Vlada odlučila zamrznuti sve u Agrokoru na godinu dana i u tom razdoblju počistiti što se da počistiti te rješiti stanje u Agrokoru i vratiti ga na tržište kao jednu zdravu kompaniju.

Zamrzavanje i obustava naplata na godinu dana zapravo bi značile tri stvari: obustavljanje aktiviranja zadužnica, obustavljanje naplate kamata i obustavljanje naplate glavnica. Naime, obustavilo bi se sve ono što opterećuje dobavljače, pogotovo male dobavljače te bi se na taj način mogao osigurati dotok novca dobavljačima, koji bi mogli ulaziti u trgovačke lance, trgovački lanci bi mogli proizvoditi i možda čak izvoziti.

Tko ima ključnu ulogu?

Ključnu ulogu ima sama država, jer piše zakon, odnosno izvanredni povjerenik, koji će imati sve ovlasti stečajnog upravitelja, u svemu osim samom imenu. On bi trebao koordinirati sve te silnice, od dobavljača, do banaka.

Što je sa sudbinom predsjednika Uprave Agrokora Ivice Todorića?

Svi se zapravo pitaju to pitanje, odnosno spašava li Vlada tim zakonom Agrokor ili Ivicu Todorića.

Vlasnička struktura Agrokora kaže da taj koncern čini 60 tvrtki, a vlasnik Agrokora je Adria Group Holding (95,2 % udjela) iz Nizozemske, a vlasnik te tvrtke je Adria Group (s 95 % udjela) isto iz Nizozemske, a vlasnik te tvrtke je Adriakor iz Zagreba, čiji je vlasnik Ivica Todorić.

Ono što je Vlada odlučila, jest ne oduzimati Todoriću vlasništvo, već sva upravljačka prava na godinu dana, odnosno dok se ne riješi situacija u Agrokoru.

Rješenje s kojim banke nisu sretne

Moglo se ići u stečaj, no onda se podvuče crta i možete platiti samo ono što dođe naprijed od novca. Vlada je to pokušala riješiti privremenim restrukturiranjem na način da se malim dobavljačima pokuša omogućit plaćanje prijašnjih računa za operativno poslovanje tvrtki, da im se počnu vraćati ti sitni računi, da mogu početi isporučivati robu. Istodobno bi se bankama omogućilo da mogu osiguravati financijska sredstva za poslovanje tvrtki.

Važno je napomenuti da Agrokor i njegove tvrtke najveću proizvodnju imaju upravo na proljeće i tad imaju najveće profite.

Na primjeru Konzuma, koji ima 12.000 radnika i 2240 dobavljača za koje radi 148.000 radnika, jasno se vidi koliko je ljudi ugroženo krizom u Agrokoru i koliko obitelji s neizvjesnošću očekuje rješenje te krize i hoće li imati plaću.

Agrokoru treba čudo, treba im "Superman"

Izvanredni povjerenik bi zapravo trebao biti "Superman", jer prema trenutnoj zamisli iz Vlade, on bi trebao osigurati početak redovnog poslovanja, odnosno novac. Mora napraviti i procjenu imovine, odnosno doznati koliko je svaka od 60 tvrtki iz koncerna vrijedi, koliki su im dugovi i koje se mogu zadržati ili ne.

Izvanredni povjerenik treba osigurati i početak pregovora o restrukturiranju, odnosno najbolniji dio čitavog procesa. Treba napraviti i plan moguće prodaje dijela tvrtki kako bi se pokrili dugovi ali i napraviti plan otpisa dugova ili plan reprogramiranja dugova.

Kome je Agrokor sve dužan

Lista je poveća, no najveći dug Agrokora ide prema ruskom Sberbanku s 1,6 milijardi eura duga. Nakon toga dolaze domaće banke, koje potražuju 650 milijuna eura. Tu su i obveznice Agrokora na svjetskim tržištima u vrijednosti 900 milijuna eura. Nakon toga du je i dug investicijskim bankama od 20 milijuna eura pa dug domaćim nebankarskim kreditorima od 300 milijuna eura. Naposljetku dug dobavljačima iznosi 1,2 milijarde eura.

kad se podvuče crta, dobiva se iznos od 4,85 milijardi eura duga, a neke crne prognoze govore da je mogući dug i 6 milijardi eura.

Malo vremena, ali postoji niz dvojbi

Dvojebe su pravnog karaktera, jer je Agrokor dužan strancima, odnosno Rusima, Nijemcima, Englezima i domaćim tvrtkama i bankama. Situacija je vrlo kompleksna.

Prvo što se može dogoditi su tužbe i pitanje tko će te tužbe platiti.

Tu je i pitanje stranih investicijskih banaka koje su davale novac po pravilima k vrijede na njihovim tržištima i pitanje je tko će te kamate vraćat, jer neke od tih naplata dolaze već ove i iduće godine.

Konačno pitanje i dilema, jest pitanje likvidnosti.

Ostaje samo za nadati se da će nakon donošenja zakona, Agrokor i banke moći pronaći dogovor te da će ih taj zakon uplašiti i da se neće morati konzumirati. U protivnom, izgledno je urušavanje hrvatskog gospodarstva i ekonomije.