Europska komisija stala je na stranu Srbije u sporu Zagreba i Beograda. Hrvatska je tražila od Srbije da odustane od zakona po kojem se proglasila nadležnom za procesuiranje svih ratnih zločina na području bivše Jugoslavije.
Pročitajte i ovo
zaštita manjina
Vojnić osudila način provedbe hrvatsko-srpskog sporazuma: "U realizaciji svake točke ima nešto sporno"
izašli podaci
Više ljudi se osjeća siromašno u Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu nego u Hrvatskoj
Zašto je Komisija stala na stranu Srbije? Na ovo pitanje odgovara reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Petrović:
'Ja bih prije svega rekla da ovo nije iznenađenje jer ovo što Hrvatska traži je analitički stav naše države koji postoji već neke vrijeme i koji je naš stalni predstavnik iznio prošle jeseni u Bruxellesu, i koji nije dočekan s oduševljenjem, zapravo uopće nije dočekan s odobravanjem od zemalja članica, osobito velikih zemalja članica. Prema tome ovo ne bi trebalo biti nikakvo iznenađenje.
Motiv Europske komisije je dvojak. Prvi je politički motiv koliko god oni bježe od te stvari, a to je da u novim odnosima, na novi način na koji se miješanju karte u međunarodnim odnosima, Europska unija na čelu s Njemačkom doista želi Srbiju što brže i više privući sebi kako bi je izvukla iz sfere utjecaja ruske politike i to je činjenica i to je već općepoznata stvar. I onda oni to sve skupa pretaču u tehnički kriterij, a to je poglavlje 23 za koje kažu da u pregovaračkom okviru stoji da će Srbija otvoriti najprije to poglavlje, posljednje ga zatvoriti kako bi da zemlja imala dovoljno dugo vremena da se uskladi s europskom pravnom stečevinom.
Također, kao argument navode da zakon univerzalne nadležnosti ima 10 zemalja članica. Zanimljivo je da je Francuska velika zemlja članica koja ima takav zakon koji je donijela 1995. godine u odnosu na zločine počinjene u Ruandi kako bi prikrila sebe, jer poznato je da je Mitterrandova ta jedna policija sudjelovala u zločinima u Ruandi. I Srbija je u jednom svom dugoročnom, antipicirajućem političkom stavu prepisala zapravo taj zakon i sada ga je jako teško maknuti.
Drugo, Hrvatska ima saborsku deklaraciju koja govori o tome da neće svoje susjede kočiti na putu prema EU zbog bilateralnih pitanja. Tako da je u toj cijeloj sili dokumenata jako teško odrediti što je to zapravo bilateralno, a što nije, odnosno kako nešto što se zove univerzalno može biti bilateralno.'
A kako se Hrvatska sada može i mora ponašati?
'Pa ja mogu govoriti samo slijedom svog praćenja hrvatskih pregovora s EU koji su bili dugi i teški. Ja mislim da univerzalna nadležnost neće proći i da se jednostavno to treba ostaviti tako kako je.
Ali ima prostora za druge stvari. Jer srpski pregovarački okvir, tko ga je pažljivije čitao vidi da u njemu piše da će Srbija svoje prijepore iz prošlosti rješavati, uz ostalo, u skladu s međunarodnim pravom. I tu su prava manjina koja nam uz jedan aktivan diplomatski rad i uz jednu dugu, pametnu strategiju i viziju ne bi nitko mogao nazvati bilateralnim pitanjem s obzirom da je međudržavni sporazum između Hrvatske i Srbije iz 2003. uokviren međunardnim pravom.
Kada govorimo o međunardnom pravu prije svega mislim na presudu za genocid, presudu međunarodnog suda pravde, dakle krovnog UN-ovog pravosudnog tijela, u predmetu Hrvatske protiv Srbije za genocid koji jasno kaže da je Srbija htjela ostvariti plan Velike Srbije na teritoriju RH genocidnim radnjama i koja obvezuje Srbiju po pitanju nestalih. Dakle, nestali su također pitanje koje Hrvatska tijekom srbijanskih pregovora može i mora aktualizirati i potruditi se da oni uđu u mjerilo.
Mjerilo nisu dogme, to nije nešto što se sad napiše pa to je tako zauvijek - to je nešto što je tijekom pregovaranja jedne zemlje jako, jako promjenjivo. Ono što, moram priznati, je meni čudno da se cijela ova stvar aktualizirala i aktivirala za vrijeme predizborne kampanje u Srbiji i cijela ova priča s Hrvatskom je zapravo dala vjetar u leđa, to smo vidjeli, Aleksandru Vučiću.
Mislim da je trebalo pričekati da završe u Srbiji izbori, da se konstituira tamošnji parlament i da se tada jednom pametnom politikom krene i prema Bruxellesu i prema Beogradu kako bi se te stvari riješile jer doista univerzalna nadležnost je nešto što je nama interes. Bojim se da će se to jako teško maknuti s obzirom na argumente EK koja, opet kažem, pregovara, može voditi pregovarački proces uz mandat koje su joj dale zemlje članice, ali jednoglasan mandat.'
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr