458564
458564
458564
458564
458564

Zsolt Hernadi više od pet godina nedostupan hrvatskom pravosuđu

  • , 28.11.2016., 07:32
  • Autor:
  • komentara

Do direktora MOL-a Zsolta Hernadija, kojega Hrvatska tereti da je podmitio bivšeg premijera Ivu Sanadera kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini, hrvatske vlasti na razne načine pokušavaju doći već duže od pet godina.

 
 
 
 
Zsolt Hernadi (Foto: AFP)
Zsolt Hernadi (Foto: AFP)

Objavljujemo kronologiju događaja od prvih informacija da je Hernadi zajedno sa Sanaderom pod istragom u slučaju Ina-MOL do posljednjih reakcija na odluku Interpola da Hernadija makne s tzv. crvene tjeralice.

2011.

21. lipnja - Uskok je potvrdio da Sanadera istražuje zbog sumnje da je zlouporabio položaj i ovlasti i primio mito od Hernadija. Uz Sanadera i Hernadija, istražnim nalogom Uskoka obuhvaćen je i bivši potpredsjednik vlade Damir Polančec, kojega se ne sumnjiči da je primio mito, nego da je pomagao Sanaderu u zlouporabi položaja i ovlasti predsjednika vlade.

23. rujna - Podnesena druga optužnica protiv Sanadera kojega se nakon optužnice za ratno profiterstvo u aferi Hypo tereti da je primio 10 milijuna eura od Hernadija kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini. Uskok je odustao od kaznenog progona Polančeca jer u istrazi nije pronašao dokaze da je pomogao Sanaderu u zlouporabi položaja. Prije podizanja optužnice Državno odvjetništvo nije uspjelo dobiti iskaz osumnjičenog Hernadija, iako su ga zatražili od mađarskih kolega. Prema pisanju medija u obrazloženju odbijenice navedeno je da bi prenošenje traženih podataka ugrozilo sigurnost Republike Mađarske.

31. listopada - MOL je odbacio tvrdnje iz članka objavljenog u "Jutarnjem listu" o videosnimci tajnog ručka Sanadera i Hernadija ustvrdivši kako je taj članak realističan koliko i crtić "Profesor Baltazar". "Jutarnji" u članku pod naslovom "Tajni video dogovora Hernadija i Sanadera na ručku" tvrdi da je otkrio videosnimku tajnog ručka Hernadija i Sanadera u "jednom zagrebačkom restoranu" iz koje se vidi da su se šef MOL-a i bivši premijer tamo sastajali u vezi navodnog davanja mita Sanaderu kako bi MOL ovladao Inom.

7. studenoga - Potvrđena optužnica protiv Sanadera kojom ga Uskok tereti za zlouporabu premijerskog položaja i primanje 10 milijuna eura mita od Hernadija u zamjenu za prepuštanje upravljačkih prava u Ini toj mađarskoj naftnoj kompaniji.

10. studenoga – Sanaderova obrana najavila je da će među njihovim dokaznim prijedlozima biti i ispitivanje Hernadija.

18. studenoga - Snimka sastanka Ive Sanadera s Hernadijem u jednom zagrebačkom restoranu proglašena je zakonitim dokazom. U ''nijemoj'' četverominutnoj videosnimci, koja je potom prikazana u sudnici, vide se Sanader i Hernadi u razgovoru tijekom kojega bivši premijer i predsjednik uprave MOL-a razmjenjuju papirić na kojem je Sanader prethodno nešto zapisao. Također Sanader se vidi kako iz mobilnog telefona vadi bateriju. Odbacujući tvrdnje obrane sudac Ivan Turudić kazao je da se ne radi o dokazu koji je bio pribavljen kršenjem Ustava, zakona ili međunarodnih prava.

20. prosinca - Uskok je izvijestio da je Mađarskoj uputio još jednu zamolnicu za ispitivanjem čelnika MOL-a. Novu zamolnicu mađarskim pravosudnim tijelima Uskok je putem međunarodne pravne pomoći uputio početkom prosinca. Prvu zamolnicu za ispitivanjem predsjednika uprave mađarske naftne kompanije Vrhovno državno odvjetništvo Mađarske odbilo je zbog nacionalnih interesa. U odgovoru Uskoku od 14. srpnja naveli su kako nisu u mogućnosti udovoljiti zamolbi jer bi "prenošenje traženih podataka ugrozilo sigurnost Republike Mađarske". S obzirom na to da Hernadi nije ispitan, postupak potiv njega odvojen je te je istraga i dalje u tijeku, a bit će završena kada mađarska nadležna tijela udovolje zamolbi ili kada ga sama ispitaju i dostave njegov iskaz, kažu u Uskoku iz kojega su 21. rujna glavnom tužitelju Mađarske Peteru Poltu predali preslike svih dokaza radi korištenja u postupku u Mađarskoj.

2012.

30. siječnja - Nakon obavijesti da je u Mađarskoj obustavljena istragu o podmićivanju u slučaju Ina-MOL, Uskok je priopćio da "eventualna odluka mađarskog tužiteljstva" nema nikakvog utjecaja na postupak koji se u Hrvatskoj vodi protiv predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija te da je istraga protiv njega i dalje otvorena. "Budući da Državno odvjetništvo Republike Hrvatske kazneni progon protiv Z. T. Hernadija nije ustupilo nadležnim pravosudnim tijelima Republike Mađarske, istraga protiv imenovanog je u Republici Hrvatskoj i nadalje u tijeku", objavio je Uskok na svojim internetskim stranicama, ističući da nisu zaprimili obavijest Vrhovnog državnog odvjetništva Mađarske o eventualno donesenoj odluci o istrazi protiv predsjednika Uprave MOL-a.

20. studenoga 2012. - Bivši premijer Sanader proglašen je krivim za ratno profiterstvo u slučaju Hypo banke i uzimanje mita u slučaju Ina-MOL te je nepravomoćnom presudom osuđen na jedinstvenu kaznu od deset godina zatvora. Zbog uzimanja 3,6 milijuna kuna provizije od austrijske Hypo banke sredinom 90-ih, Sanader je dobio tri i pol godine zatvora, a sedam i pol godina dosuđeno mu je zbog uzimanja mita od čelnika MOL-a.

2013.

10. srpnja - Uskok je izvijestio da je nastavio istragu protiv Hernadija prekinutu u prosincu 2012. jer nije bio dostupan, a Mađarska ga je odbila ispitati o hrvatskim sumnjama pravdajući se nacionalnim interesima. "Kao razlog odbijanja udovoljenju zamolnicama Uskoka mađarsko tužiteljstvo opetovano se pozivalo na zaštitu mađarskih nacionalnih interesa, uz obrazloženje da je, nakon pribavljanja mišljenja njihovog Ureda za zaštitu ustavnog poretka, zauzeto stajalište kako bi ispitivanje osumnjičenika štetno utjecalo na funkcioniranje MOL-a, a posredno i na gospodarsku i financijsku stabilnost Mađarske te da bi to kršilo interese nacionalne sigurnosti i predstavljalo prijetnju za sigurnost Mađarske", objavio je Uskok na svojoj internetskoj stranici. No, kada su ulaskom u Europsku uniju "stvorene nove pretpostavke za osiguranje nazočnosti osumnjičenika tijekom istražnog postupka" Uskok je nadležnim mađarskim tijelima putem međunarodne pravne pomoći uputio "zamolnicu za uručenje poziva za prvo ispitivanje osumnjičenika".

11. srpnja - Mađarska naftna kompanija MOL je, nakon što je Hrvatska ponovo zatražila da ispita njezina čelnika u vezi podmićivanja bivšeg premijera Sanadera u zamjenu za prepuštanje upravljačkih prava MOL-u u Ini, rekla da su optužbe za korupciju protiv Hernadija neutemeljene.

17. rujna - Mađarski državni odvjetnik negativno je odgovorio na zahtjev Hrvatske da pruži pravnu pomoć u istrazi čelnika naftne kompanije MOL-a Zsolta Hernadija, objavio je u ponedjeljak dnevnik Népszabadság. Geza Fazekas, glasnogovornik mađarskog državnog odvjetnika, rekao je za novinsku agenciju MTI u ponedjeljak da je odgovor poslan mađarskom ministarstvu pravosuđa koji će ga proslijediti Hrvatskoj, ali nije otkrio što stoji u odgovoru.

27. rujna - Zagrebački Županijski sud odredio je istražni zatvor predsjedniku uprave MOL-a Zsoltu Hernadiju kojega se sumnjiči da je podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini. Glavni pravni savjetnik MOL Grupe Pal Kara izjavio je da nije upoznat sa zahtjevima hrvatskih vlasti za ispitivanje predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija, a smatra da je cijeli slučaj potpuno pogrešan i čini mu se da je pokrenut s namjerom zastrašivanja tvrtke i predsjednika Uprave MOL-a. "Nisam upoznat sa zahtjevima hrvatskih vlasti za ispitivanje predsjednika Uprave MOL-a o toj temi. Glasine koje se objavljuju u medijima nikada nisu bile čvrsta osnova za bilo kakvu reakciju s naše strane", navodi Kara u pisanoj izjavi."Želim naglasiti da je, po mom mišljenju, u ovome slučaju jedina pravna osnova odluka mađarskih vlasti koje su obustavile postupak u siječnju 2012. nakon temeljite istrage u kojoj nisu utvrdile nikakvo kriminalno djelovanje i odbile daljnje istraživanje tvrdnji koje su zapravo nagađanja i neosnovane optužbe", navodi glavni pravni savjetnik MOL Grupe Pal Kara, koji je i član Uprave Ine.

30. rujna - Ravnateljstvo policije zaprimilo je od suda zahtjev za raspisivanjem tjeralice protiv Hernadija.

1. listopada - Protiv Hernadija raspisana crvena Interpolova međunarodna tjeralica i Europski uhidbeni nalog, doznaje se od Ravnateljstva policije. Službeni zahtjev u sjedište Interpola u Lyonu hrvatska policija uputila je nakon što je zaprimila zahtjev za raspisivanjem tjeralice protiv Hernadija. U policiji kažu da je riječ o standardnoj proceduri koja mora biti ispunjena, te da o njima ne ovisi kada će se Hernadijevi podaci i fotografija objaviti na crvenim Interpolovim tjeralicima na internetu.

2. listopada - Mađarska policija primila je zahtjev za uhićenjem Hernadija i proslijedila ga ministarstvu pravosuđa. Uskok je tražio istražni zatvor protiv Hernadija nakon što mu je Mađarska nedavno odbila uručiti poziv za ispitivanje u Hrvatskoj, a ranije ga nije željela sama ispitati pravdajući se zaštitom nacionalnih interesa. Mađarska je vlada od MOL-a zatražila reviziju portfelja kompanije i najavila mogućnost prodaje Ininih dionica, na dan kada je mađarska policija primila zahtjev za uhićenje. "Stalna politička kampanja protiv MOL-a u Hrvatskoj, javne prijetnje hrvatskoga ministra financija (Slavka Linića) protiv najvećega ulagača u toj zemlji, te postupci hrvatskih pravosudnih tijela protiv nekih direktora MOL-a upućuju na to da se služe sredstvima izvan ekonomske sfere za vršenje pritiska", priopćio je ured za odnose s javnošću mađarske vlade.

3. listopada - Državno odvjetništvo izvijestilo je da Hrvatska nikada nije mađarskom pravosuđu ustupila kazneni progon protiv Hernadija te da Mađarska nikad nije vodila istragu protiv njega, zbog čega, ističu u DORH-u, nema zapreke za vođenje postupka, jer se ne radi o ''presuđenoj stvari'', kako to tvrde mađarske vlasti. U DORH-u navode kako na temelju njima dostavljenih odgovora od mađarske strane proizlazi da nije provedena istraga protiv Hernadija u kojoj bi on imao status osumnjičenika, što dovodi u pitanje navode da je protiv njega u Mađarskoj pokrenut ili proveden odgovarajući kazneni postupak.

7. listopada - Sud u Budimpešti odbio je hrvatski zahtjev za uhićenjem Hernadija. U kratkom obrazloženju, sud je pojasnio da je zahtjev izdan u slučaju kojeg je mađarsko državno odvjetništvo ranije istraživalo i odlučilo zaključiti postupak jer u njemu nije pronašlo elemente kaznenog djela. To znači da se hrvatski zahtjev ne može provesti, priopćio je sud. MOL je potom objavio da je Hernadijeva nemogućnost da putuje u inozemstvo zbog hrvatske tjeralice nezgodna za njega i donekle za tvrtku, ali da neće narušiti njegovu sposobnost da vodi MOL.

6. prosinca - Protiv Hernadija podnesena je privatna tužba u Mađarskoj zbog pada vrijednosti dionica kompanije uslijed navodnog neprikladnog i nezakonitog ponašanja povezanog s preuzimanjem upravljačkih prava nad Inom. Tužbu protiv Hernadija osobno je podnijela privatna osoba i dioničar MOL-a, i kako napominju iz mađarske tvrtke, MOL nije stranka u ovoj parnici. Tužba je podnesena zbog gubitka vrijednosti udjela u MOL-ovim dionicama do kojeg je došlo zbog navodnog neprikladnog i nezakonitog ponašanja povezanog s MOL-ovim preuzimanjem upravljačkih prava nad Inom. Slučaj je preuzeo nadležni Županijski sud u Budimpešti.

2014.

10. siječnja - Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić posjetio je mađarskog kolegu s kojim je ranije u nekoliko navrata imao nesuglasice oko istrage protiv Hernadija.

31. ožujka - Uskok je nakon provedene istrage podigao optužnicu protiv Hernadija, kojega tereti da je bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu dao 10 milijuna eura mita kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini.

1. travnja - Optužnica protiv Hernadija došla je na zagrebački Županijski sud. Sanaderova obrana ocijenila je da je podizanje optužnice protiv Hernadija u vrijeme dok Vrhovni sud razmatra žalbe na presudu u slučajevima Hypo i Ina-MOL pritisak na sud, odnosno "pokazivanje mišića od strane državnog odvjetništva". "Radi se o još jednom pokušaju pritiska na sud", kazala je Sanaderova odvjetnica Jadranka Sloković, nakon što je na Vrhovnom sudu okončan javni dio žalbenog postupka na prvu nepravomoćnu presudu kojom je Sanader zbog primanja mita od Hernadija osuđen na deset godina zatvora.

7. travnja - Državno odvjetništvo izvijestilo je da je Hernadi u intervjuu RTL-u "iznio bezbroj neistinitih tvrdnji" te kako je netočno da mu nisu uputili poziv za ispitivanje. U danim izjavama Hernadi je iznio bezbroj neistinitih tvrdnji, ističe DORH u priopćenju, dodajući kako "okrivljenik na to ima pravo, budući da sukladno Zakonu o kaznenom postupku okrivljenik može iznositi svoju obranu na način kako smatra da je to za njega najpovoljnije, pri čemu nije dužan govoriti istinu".

26. svibnja - Sud u Budimpešti nepravomoćnom je presudom odbacio privatnu tužbu protiv predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija za prijevaru i pronevjeru, piše mađarska novinska agencija MTI. The Wall Street Journal na svojoj internetskoj stranici kaže da se radi o privatnoj tužbi koju je protiv Hernadija podigla bivša suradnica Ilona Banhegyi. Ona je u prosincu 2013. tužila Hernadija da nije dioničare obavijestio o istrazi koja se u Hrvatskoj vodi protiv njega zbog korupcije i da je taj slučaj utjecao na cijenu dionica. Odvjetnik Peter Zamecsnik je za WSJ ocijenio da bi ova odluka, kad postane pravomoćna, mogla prisiliti vlasti u Hrvatskoj da odbace optužnicu protiv Hernadija za korupciju.

10. lipnja - Zagrebački Županijski sud potvrdio je optužnicu protiv Hernadija. Optužno vijeće sutkinje Gordane Mihele Grahovac objavilo je da će se Hernadiju, koji nije dostupan hrvatskom pravosuđu, suditi u odsutnosti, a odbijen je i zahtjev njegove obrane da se ukine odluka o istražnom zatvoru koji mu je određen zbog bijega. Hernadijevi hrvatski odvjetnici tvrde da se unatoč "potpunom uspjehu Uskoka" u ovom slučaju za njihova branjenika situacija ni u čemu nije promijenila.

13. lipnja - Vrhovni sud donio je pravomoćnu presudu protiv Sanadera zbog ratnog profiterstva u "slučaju Hypo" te primanja mita od mađarskog MOL-a, kojom je potvrđena prvostupanjska osuđujuća presuda dok je desetogodišnja zatvorska kazna umanjena na 8,5 godina.

3. prosinca - Prizivni sud u Budimpešti potvrdio je odluku redovnog suda o oslobađanju predsjednika Uprave i glavnog izvršnog direktora MOL-a Zsolta Hernadija od optužbi za pronevjeru i druga kaznena djela. Tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ironično je komentirao takvu odluku suda: "Baš me čudi da je oslobođen". Dodao je da je fokusiran na pregovore s MOL-om oko Ine i na arbitražu. Uskok je, pak, ustvrdio kako oslobađajuća presuda nikako ne može dovesti do primjene instituta "presuđene stvari" u odnosu na kazneni postupak koji se, zbog optužbi za korupciju, protiv njega vodi na zagrebačkom sudu, već da je riječ o pokušaju mađarskog pravosuđa da onemogući procesuiranje Hernadija u Hrvatskoj.

8. prosinca - Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan ocijenio je da je pravomoćna presuda suda u Budimpešti kojom je odbijena tužba protiv predsjednika uprave MOL-a za prijevaru i pronevjeru, koju je podigla njegova bivša suradnica, zapravo pritisak mađarskih pravosudnih vlasti na hrvatsku pravosudnu vlast.

2015.

27. srpnja - Ustavni sud ukinuo je prvu pravomoćnu presudu bivšem Sanaderu kojom je osuđen na osam i pol godina zatvora zbog ratnog profiterstva u '‘slučaju Hypo'’ te primanja mita od mađarskog MOL-a i cijeli slučaj vratio na ponovno suđenje zagrebačkom Županijskom sudu.

15. listopada - Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić izjavio je da je Hrvatska uputila notu Austriji i Njemačkoj zbog činjenice da je predsjednik Uprave MOL-a tog tjedna bio na službenom putu u Beču.

16. listopada - Hrvatska policija zatražila je preko Interpola od austrijskih i njemačkih kolega objašnjenje zbog čega nisu postupili po europskom uhidbenom nalogu u slučaju predsjednika uprave mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija koji je unatoč tjeralici zbog hrvatskih optužbi za korupciju putovao van Mađarske.

22. listopada – Hernadi je za mađarski poslovni tjednik izjavio da u nekim zemljama postoji pravna mogućnost za ignoriranje hrvatske tjeralice raspisane za njim. Hernadi je u intervjuu za list FIgyelo rekao da putuje od sredine ljeta i smatra da hrvatska tjeralica krši zakon

12. studenoga - Austrija i Njemačka suspendirale su tjeralicu, odnosno Europski uhidbeni nalog kojim hrvatsko pravosuđe traži uhićenje Hernadija zbog sumnje u podmićivanje. Glasnogovornica Ravnateljstva policije Jelena Bikić potvrdila je Hini da je hrvatski Interpol dobio od Interpola u Beču obavijest da je obustavljena potraga za Hernadijem protiv kojeg je na zagrebačkom Županijskom sudu u veljači trebalo početi suđenje u odsutnosti, ali je odgođeno zbog žalbe da dokumentacija nije prevedena na mađarski jezik. Austrija i Njemačka su prema neslužbenim podacima suspendirale tjeralicu protiv Hernadija primjenjujući načelo po kojem se jednoj osobi ne može dvaput suditi zbog iste stvari, a to su navodno učinile pošto ih je Mađarska, koja također odbija izručiti Hernadija, obavijestila da mu se u Mađarskoj sudilo zbog istog slučaja, ali da je oslobođen.

23. prosinca – Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda odlučilo je spojiti predmete koji se u korupcijskom slučaju INA-MOL vode protiv bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera i direktora MOL-a Zsolta Hernadija. Vijeće je odluku argumentiralo činjenicom da u odnosu na slučaj INA-MOL postoji međusobna veza i optužnice se temelje na istim dokazima, a istovremeno se radi o postupcima koji se nalaze u istoj fazi, čime su ostvareni razlozi za provedbu jedinstvenog postupka, objavio je sud.

2016.

1. veljače - Odvjetnik bivšeg premijera Ive Sanadera, Čedo Prodanović, kazao je u ponedjeljak da ga ne brinu posljednje informacije prema kojima predsjednik uprave MOL-a Zsolt Hernadi u Mađarskoj nije pravomoćno oslobođen za davanje mita Sanaderu, jer će biti oslobođen u Hrvatskoj. "Bit će ovdje oslobođen. Ništa nas ne brine", odgovorio je Prodanović na novinarsko pitanje brine li ga činjenica da Hernadi u Mađarskoj nije pravomoćno oslobođen za podmićivanje Sanadera, kako se ranije tvrdilo.

15. srpnja - Vrhovni sud odlučio je da zagrebački Županijski sud Hernadiju treba omogućiti dobivanje najvažnijih dijelova sudskog spisa na mađarskom jeziku. Odluka je donesena temeljem žalbe Hernadijevih odvjetnika Laure Valković i Gorana Mikuličića na raniju ''odbijenicu'' županijskog suca Ratka Šćekića koji je krajem 2014., među ostalim, zaključio da se dokumenti mogu prevesti ukoliko Hernadi dođe na suđenje, ali i da prevođenje dokumenata nije temeljno ljudsko pravo, kao što je isticala obrana. No, Vrhovni je sud zaključio suprotno i od prvostupanjskog suda zatražio ponovno odlučivanje, pozivajući se pritom na eurospke konvencije i direktive uvrštene u i hrvatsko zakonodavstvo prema kojima okrivljenik ima pravo na svom jeziku biti upoznat s materijalima kojima se podupiru optužbe kako bi mogao prosuditi o čemu se radi i dati upute svojim odvjetnicima.

18. studenoga - Na nedavnoj generalnoj skupštini Interpola preglasan je hrvatski zahtjev da se produlji crvena tjeralica predsjedniku uprave MOL-a Zsoltu Hernadiji iako je komisija za tjeralice Hrvatskoj prethodno dala za pravo. Komisija je zaključila da je Hrvatska u tom slučaju učinila sve što je potrebno te da tjeralica za Hernadijem udovoljava njihovim standardima i pravilima. U Ministarstvu pravosuđa doznaje se, međutim, da je hrvatski zahtjev u konačnici odbijen s 59 naprema 34 glasa, uz 31 suzdržan.

21. studenoga - Interpolova odluka o odbacivanju zahtjeva hrvatske strane da obnovi međunarodni uhidbeni nalog za Hernadija je konačna i na nju nije moguća žalba, kazao je Hernadijev odvjetnik mađarskoj novinskoj agenciji MTI. Jedan od čelnika londonske odvjetničke tvrtke Peters&Peters, koja vodi Hernadijev tim obrane, Michael O'Kane, rekao je MTI-ju da "Interpolova konačna odluka o tom pitanju znači da Hrvatska više ne može koristiti Interpolove kanale i mehanizme protiv Hernadija". Vezano uz pitanje može li se očekivati žalba hrvatske strane, O'Kane je kazao da je odluka konačna i ne postoji mogućnost za žalbu, suprotno onome što pišu određeni mediji.

22. studenoga - Premijer Andrej Plenković izjavio je da kao tehničku informaciju doživljava Interpolovu odluku o odbacivanju zahtjeva hrvatske strane da obnovi tjeralicu za Hernadija te dodao da se, koliko zna, pred hrvatskim pravosudnim tijelima nastavlja proces pokrenut protiv čelnika MOL-a. Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić je na pitanje o slučaju Hernadi kratko poručio da će Hrvatska inzistirati da se zadovolji pravda. (Hina)

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se