Izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda svoj je prijedlog rezolucije predstavio Vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta 2. prosinca, kada je dogovoreno da rok za podnošenje amandmana bude 16. prosinca.
Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta raspravljat će o nacrtu rezolucije i podnesenim amandmanima krajem siječnja sljedeće godine, a rezolucija bi trebala biti usvojena u ožujku na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.
U nacrtu Swobodina izvješća Hrvatska se 'pohvaljuje za dobre rezultate koje je postigla tijekom 2008. u usvajanju zakonodavstva i provedbi reformi potrebnih za članstvo u EU-u'.
'Cilj završetka pristupnih pregovora 2009. realan'
Na dio Swobodina teksta koji govori da završetak 'tehničkih pregovora s Hrvatskom 2009. mora ostati zajednički cilj svih strana uključenih u pregovore' i da je taj cilj izvediv, podneseno je nekoliko amandmana, a u većini se traži da se u tekstu još snažnije formulira ta odredba.
Latvijska zastupnica Inese Vaidere, iz političke skupine Unije za Europu nacija, u svom amandmanu ističe da je 'cilj završetka pristupih pregovora 2009. godine vrlo realan u skladu s indikativnim rasporedom koji je nedavno objavila Europska komisija'.
>> Unatoč blokadi: Hrvatska 2009. ulazi u završnicu pregovora
Jedino amandmani Milana Horačeka, njemačkog zastupnika češkog podrijetla iz stranke Zelenih i Geoffreya Van Ordena, britanskog konzervativnog zastupnika iz Europske pučke stranke, traže ublažavanje tih formulacija. Tako Horaček predlaže amandman u kojem se kaže da 'završetak tehničkih pregovora treba ostati zajednički cilj', umjesto da 'mora', kako stoji u Swobodinu prijedlogu. Van Orden predlaže da se umjesto godine 2009. stavi 'što je prije moguće'.
Izostali amandmani slovenskih zastupnika
U nekoliko amandmana pozivaju se Vijeće i Komisija da uzmu u obzir trenutačnu gospodarsku i financijsku krizu pri ocjeni pri ocjeni hrvatskog napretka u provedbi reformi u brodogradnji i privatizaciji brodogradilišta.
Mađarski zastupnik iz liberalne političke skupine Istvan Szent-Ivanyi podnio je amandman u kojem se izražava 'duboko žaljenje što su pristupni pregovori blokirani znatno vrijeme zbog bilateralnog problema koji je ne bi trebao biti zapreka za pristupanje EU-u'.
Ovaj put, za razliku od prethodnih godina, izostali su brojni amandmani slovenskih zastupnika, koji su redovito predlagali da se na rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja pozove samo Hrvatska, a ne i njezini susjedi.
'Bilateralna pitanja ne smiju biti prepreka za pristupanje'
Aurelio Juri je jedini član Pahorovih socijaldemokrata koji je izrazio rezerve prema slovenskoj blokadi hrvatskih pregovora, a njegov brat Franco Juri, član stranke Zares, jedini je u slovenskom parlamentu bio protiv blokade. Aurelio Juri, koji je u Europskom parlamentu naslijedio sadašnjeg slovenskog premijera Boruta Pahora, predložio je amandman u kojem ističe da 'bilateralna pitanja ne smjela biti prepreka za pristupanje' i kojem se poziva 'hrvatska Vlada i vlade susjednih zemalja da što prije riješe svoja otvorena pitanja'. Taj je amandman gotovo identičan Swobodinu prijedlogu.
Swoboda je predložio amandaman na svoj tekst u kojem traži da hrvatska Vlada 'ubrza svoje napore kako bi nestali vojni dokumenti u slučaju Gotovina pred ICTY-em odmah postali dostupni Sudu'.
Zadovoljstvo slobodom tiska
U nacrtu rezolucije i u nekim amandmanima pozdravlja se inicijativa hrvatskog ministra pravosuđa da se privremeno zamrzne imovina osobama optuženima za organizirani kriminal i korupciju.
U nacrtu rezolucije se 'izražava zadovoljstvo slobodom tiska u Hrvatskoj, ali se skreće pozornost na nedavne slučajeve zastrašivanja, čak i ubojstava novinara koji istražuju slučajeve korupcije i organiziranog kriminala'.
Također se pozdravlja usvajanje sveobuhvatnog antidiskriminacijskog zakona, a vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini pozivaju se da pokažu 'nultu toleranciju prema ispadima rasne mržnje i bilo kakvih drugih oblika mržnje i da osiguraju da se takvi ispadi odgovarajuće procesuiraju'.
Izostali talijanski amandmani
Ovoga puta izostali su i amandmani pojedinih talijanskih zastupnika koji su svaki puta tražili da se 'kao preduvjet za pristup Hrvatske Europskoj uniji' uvrsti 'priznanje masakra nad više od 20.000 Talijana koji su počinile komunističke vlasti bivše Jugoslavije'. Takvi amandamni nikada nisu dobili potporu u Europskom parlamentu.
Rezolucije Europskog parlamenta su pravno neobvezujuće, a sam Parlament nema nikakva utjecaja na pristupne pregovore. Jedina uloga Europskog parlamenta u politici proširenja svodi se na potvrđivanje pristupnog ugovora i to iz razloga što Parlament suodlučuje o zajedničkom europskom proračunu, na što proširenje ima posljedice.
