Ivo Josipović izgubio je borbu za drugi mandat na Pantovčaku. Politički analitičar, profesor Tihomir Cipek kao glavne razloge gubitka izbora vidi tri čimbenika.
1. Preapstraktna kampanja
Pročitajte i ovo
Predsjednička kampanja Ive Josipovića bila je previše apstraktna, a to se najviše vidjelo po tome što su glavni adut u kampanji bile ustavne promjene. 'Išao je na ustavne promjene, a nije mogao pokazati konkretno koji je njegov doprinos boljitku hrvatskog društva u pet godina. Kada mu se konkretno postavilo to pitanje, onda je bio u defanzivnoj poziciji. Teže je, naravno, ako imate ovakvu situaciju, teže se braniti. Lakše je napadati i propitivati, što je protukandidatkinja vrlo vješto radila', objašnjava Cipek.
2. Rad Vlade kao uteg
Josipović je na Pantovčak došao kao kandidat SDP-a, stranke u vladajućoj koaliciji koja u ovom trenutku ne kotira dobro kod birača. Kroz sliku Vlade, birači su ocjenjivali i rad njihova kandidata. 'On je bio izabran za predsjednika kao kandidat stranaka koje su sada u Vladi. Bilo bi nekorektno od njega da bježi iz one pozicije koja mu je omogućila da bude na mjestu Predsjednika Republike. Ako gledate u etičkom smislu, tu je postupio dosljedno', rekao je Cipek.
3. Nije pokazao inicijativu u kampanji
Tijekom kampanje, a naročito je to bilo vidljivo u debatama, Josipović nije preuzimao inicijativu, dok je njegova protukandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović imala 'inicijativu i ritam'. Cipek naglašava kako je Josipović tek kasnije u poodmaklom dijelu kampanje, pred same izbore počeo propitkivati stavove protukandidatkinje. 'To se pokazalo dijelom uspješno, ali je već bio izgubio ritam. Čini mi se da je inicijativa već bila na strani protukandidatkinje. Ona je preuzela inicijativu i imala je dobar ritam. On tu inicijativu nije uspio preuzeti', kaže Cipek.
'Mandat predsjednika Josipovića bio je kod dobrog dijela građana doveden u pitanje', Tihomir Cipek. Naposljetku zaključuje kako teret Vlade, vjerojatno nije bio presudan u gubitku izbora. 'Mislim da je u igri bila neka osobnost i rad samog predsjednika kao takvog. Izbori su dobrim dijelom personalizirani i za nijansu je zaključeno da on tu nije bio dovoljno dobar. Naravno, tu je i teret lošeg rada Vlade, ali i kampanja je bila loše organizirana', zaključio je Cipek.
U prvom krugu izbora Josipović je dobio 38,46 % glasova, a protukandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović 37,22 %. Ostali kandidati dobili su manje glasova, a kako nitko nije dobio više od 50%, biralo se u drugom krugu.
U drugom krugu Grabar Kitarović je bila uspješnija te je za nju glasovalo 50,74%, dok je njemu glas dalo 49,26% birača, prema nepotpunim rezultatima izbora, nakon obrađenih 99,98 % biračkih mjesta.
Drugom krugu predsjedničkih izbora pristupilo je 59,06 % birača, odnosno više od 3.800.000. Važećih je bilo 97,31 %, a nevažećih 2,69% glasačkih listića.
I 2009., kada je Josipović dobio predsjednički mandat, o tome tko će biti predsjednik, odlučivalo se u dva kruga. U drugom krugu za Josipovića je ukupno glasalo 60,26 % birača, a za njegovog protukandidata Milana Bandića 39,74 %.
Kako je Zagreb glasao u 1. i 2. krugu te 2009.?
Kada gledamo strukturu glasova u najvećim gradovima, vidimo da je u Zagrebu Josipović odnio tijesnu pobjedu - za njega je u drugom krugu glasovalo 51,89 % birača, a za Grabar Kitarović 48,11 %.
U prvom krugu, u prosincu 2014., Josipović je u Zagrebu dobio 40,17 % glasova birača, a Grabar Kitarović 35,04 %.
Pobjedu je u glavnom gradu Josipović odnio i 2009. Za njega je tada u Zagrebu u drugom krugu glasovalo 62,19% birača, dok je Bandić dobio 37,81 %.
Evo koga su birali stanovnici velikih gradova
Kako je Split glasao u 1. i 2. krugu te 2009.?
U Splitu je Josipovića u drugom krugu pobijedila protukandidatkinja. On je dobio 47,12 %, a Grabar Kitarović 52,88 %.
Svega dva tjedna prije, u Splitu je upravo on od svih kandidata dobio najviše glasova - 36,48%, dok je Grabar Kitarović zaostajala za njim sa 32,83%.
Split se i 2009. bio odlučio za Josipovića. Njemu je povjerenje tada poklonilo 61,13 % građana, a Bandiću 38,87%.
Kako je Rijeka glasala u 1. i 2. krugu te 2009.?
Od četiri najveća grada, Josipović je najviše glasova dobio u Rijeci - 64,24 %, dok je Grabar Kitarović dobila tek 35,76 %.
Da je samo Rijeka odlučivala o predsjedniku, imali bi ga već u prvom krugu. Ondje je naime, Josipović već u prvom krugu osvojio 50,52% glasova, a Grabar Kitarović 27,32%.
I 2009. Rijeka je, među kandidatima, nesporno bila odana Josipoviću. Tada je u drugom krugu dobio 77,20 % glasova, a njegov protukandidat Bandić svega 22,80%.
Kako je Osijek glasao u 1. i 2. krugu te 2009.?
Utrka je bila sasvim tijesna u Osijeku. U drugom krugu za Josipovića je glasalo 49,55 % glasača, a za njegovu protukandidatkinju ni cijeli posto više - 50,45% glasača.
Iako je i u prvom krugu utrka bila tijesna, tada je u Osijeku vodio Josipović s 37,51 % glasova. Grabar Kitarović tada je dobila 36,13 % glasova.
U drugom krugu predsjedničkih izbora 2009. Josipović je nadmoćno pobijedio i u Osijeku. Tada je za njega glasalo 66,73% birača, a za Bandića 33,27%.
Kako je glasala dijaspora?
U inozemstvu je većina glasača bila naklonjena Grabar Kitarović, kako u prvom, tako i u drugom krugu izbora. U drugom krugu ona je dobila 91,11 % glasova, a Josipović 8,89 %.
U prvom krugu ta je razlika bila nešto manja, ali uzmimo u obzir da su birači tada birali između četiri kandidata. Grabar Kitarović tada je dobila 77,15% glasova, a Josipović 11,43%.
Dijaspora Josipoviću nije bila naklonjena ni 2009. kada je dobio još manje glasova u drugom krugu - 7,98%. Njegov tadašnji protukandidat Milan Bandić dobio je tada 92,02% glasova.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
