HUP za antirecesijske mjere, Mesić tvrdi da nije kritično

Značajniji izlazak hrvatskih privrednih subjekata u inozemstvo trebao bi po Mesićevom mišljenju biti jedan od načina borbe sa gospodarskom krizom i mogućom recesijom. Trenutno po njegovoj ocjeni nema organiziranog ulaska hrvatskih tvrtaka na inozemna tržišta, u čemu bi gospodarski savjetnici pri hrvatskim diplomatskim misijama trebali biti punio aktivniji, kaže Mesić.

Pročitajte i ovo Usmjeriti ih prema ugroženima Hrvatska udruga poslodavaca: ''Vlada hitno treba objaviti daljnje mjere pomoći gospodarstvu'' "Dan velikih planova" Svatko na svoju stranu: Ministar Horvat tvrdi da će nam stopa rasta biti 5 posto, poduzetnici odgovaraju: "Stiže recesija"

Mesić ocjenjuje da je Hrvatska zahvaćena recesijom iz svijeta, no da to ne znači da je do kraja ušla u nju. Koliko će duboko biti izložena recesijskim kretanjima ovisi o mjerama koje će sama poduzeti. Najveći problemi s kojim se trenutno Hrvatska suočava na ekonomskom planu po njegovom mišljenju su usporavanje rasta BDP-a i smanjenje likvidnosti na međunarodnim tržištima kapitala, a realna je i opasnost od nelikvidnosti u Hrvatskoj.

Mesić je kao značajne probleme spomenuo vanjski dug, napominjući da ove godine na naplatu dospijeva 11 milijardi eura, rast nezaposlenosti i smanjenje broja novozaposlenih.
Nepovoljne okolnosti za gospodarstvo su, rekao je, i rast kamatnih stopa i otežan dolazak do kredita. Za sve to po njegovim riječima nema jednostavnog rješenja, već se očekuje program djelovanja, a njega bi u obliku antirecesijskih mjera Vlada trebala predstaviti u iduća dva tjedna.

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak smatra da su u tijeku posljednji dani za oblikovanje mjera za svladavanje recesije. Vladi je jasno, kaže Kuštrak, da mora hitno u akciju na osnovi antirecesijskih mjera kojima treba osigurati likvidnost. Predsjednik suorganizatora skupa - Udruge malih i srednjih poduzetnika HUP-a Petar Lovrić najavio je pak da će ta udruga u roku 20 dana predložiti mini reformu malog i srednjeg poduzetništva te je otkrio neke prijedloge. To su primjerice zahtjev za donošenjem zakona o poduzećima u kojem bi se afirmirao taj zapostavljeni naziv te oblikovanje centralne agencije koja bi brinula o malom gospodarstvu.

Najveći broj pitanja poduzetnika odnosio se na mogućnost predsjednikova utjecaja na donošenje propisa o plaćanju radova i usluga u određenim rokovima, plaćanja PDV-a nakon realizacije posla, a ne po upućenoj fakturi, a tražila se i njegova pomoć u usmjeravanju poticaja u profitabilne gospodarske grane.