Trešnje su oduvijek cijenjene u gastronomiji, ali i kao ljekovito voće. Slatki crveni plodovi trešanja počinju dozrijevati u svibnju, ima ih cijeli lipanj i traju sve do sredine srpnja.
Pročitajte i ovo
Uvrstite plavu ribu u jelovnik
Plava riba – zdrava hrana iz Jadrana!
Intervju Zvonimir Koprivnjak
Ljetna kontinentalna vina
Samo oprezno
Znate li koliki je domet radara za mjerenje brzine vožnje? Evo koliko daleko mogu snimati
Šok na Savi
Paviljoni se zatvaraju, stotine studenata ostaju bez kreveta: "Garsonijere su 500 eura, kako ćemo preživjeti?"
Zabranjeno
Ove predmete nikad ne smijete imati u automobilu: Prijeti vam visoka kazna ako vas policija uhvati
Kako i koliko su zdrave?
Trešnje pomažu kod debljine i koriste se u mnogim dijetama jer su niskokalorično voće, 100 g svježih trešanja sadrži samo 32 kcal. Mogu ih jesti osobe koje boluju od šećerne bolesti, a pomažu kod gihta, oboljenja bubrega, srčanih bolesti i reumatizma. Trešnje su bogate vitaminima A i C, kao i onima iz B skupine. Bogate su kalijem stoga povoljno djeluju na izlučivanje vode iz organizma, bogate su antioksidansima koji uništavaju štetne radikale, izvrsna je i djelotvorna za čišćenje organizma od svih štetnih tvari, a imate li problema s probavom također posegnite za trešnjama. Neke su studije navele znanstvenike na zaključak kako trešnje sprječavaju razvoj raka (posebno debelog crijeva) zbog malih količina amigdalina koji se još naziva i vitaminom B17 (inače amigdalin sadrži i niz otrovnih komponenti..!?). Povoljno djeluju kod dijabetesa ito tako da snizuju razinu šećera u krvi, a ujedno snizuju i razinu LDL kolesterola
Trešnja je zapravo mnogostruko ljekovita biljka, koristi se ama baš sve plod, peteljke, koštice i smola koja curi iz kore trešnjina drveta!
U svježem stanju trešnje su dobre za otklanjanje fizičke i umne iscrpljenosti!
Kiselije trešnje odlično djeluju protiv lošeg raspoloženja, jednostavno aktiviraju i potiču organe na življu funkciju. Svježe trešnje kao i njihov sok preporučuju se tjelesno slabijim i iscrpljenim osobama. Jedno istraživanje koje je provedeno na Britanskom sveučilištu Northumbria dovelo je znanstvenike do izvanrednog zaključka- sportaši maratonci koji su nakon iscrpljujuće utrke pili sok od trešanja vidno su se brže opravljali od onih koji ga nisu pili. Fitokemikalije pronađene u trešnjama imaju protuupalna svojstva, a ovo otkriće moglo biti važno za one koji imaju problema s čestim upalama mišića ili s artritisom.
Još malo o trešnjama
Trešnje su bile poznate još od 300.godine prije Krista, a podrijetlom su iz Turske (oko Crnog mora). U Europu, odnosno u Rim stigle su 70-tih godina prije nove ere, a za to je zaslužan rimski vojskovođa Lukul koji ih je zasadio u vrtu svojega rimskog dvorca. S ratnim pohodima rimskih legija i tako su se i trešnje dalje širile Europom. Plinije Stariji u svojoj knjizi piše kako su Rimljani tada sadili čak 8 različitih sorti trešanja, a danas poznajemo više od 900 sorti.
Najveći ljubitelji trešnjina drveta su sigurno Japancič. Pupoljak trešnjinog cvijeta je nacionalni cvijet Japana, a kako bi odali poštovanje njegovoj ljepoti i kratkom životu, Japanci svake godine u rano proljeće slave njegov cvat - taj se obred naziva Hanami. Čak i drvo trešnje smatra se simbolom mira, a cvijet trešnje u japanskoj je tradiciji i religiji simbol duha samuraja. Iako u Japanu uspijeva više od 400 sorti trešanja mnoge od njih uopće ne donose plodove.
Kada kupujete trešnje obavezno pripazite da na vrijeme odvojite one koje su malo natrule, kako i ostale ne bi 'nastradale' . Također je dobro znati da trešnje ubrane zajedno s peteljakama mogu duže trajati, a trešnje je najbolje čuvati u hladnjaku gdje mogu biti i do desetak dana. Naravno možete ih i zamrznuti ili čuvati ukuhane u kompot. Nakon trešanja ne bi trebalo piti puno tekućine, pogotovo ne alkoholna pića ili pivo.
Priprema
Trešnje najradije konzumiramo svježe ili pripremljene u tortama i kolačima, no postoje i malo drugačija jela od trešanja. Tako Francuska i Mađarska kuhinja poznaju i nekoliko recepata za pripravljanje voćne juhe od trešanja. Trešnje se, iako opet za nas i našu tradiciju čudno zvuči, odlično slažu sa gotovo svim vrstama pečenoga mesa, a mogu se koristiti ili biti dodatak već znanim umacima za pečenja.
Iskoristivost
Već smo napomenuli kako su trešnje u pitanju odnosno trešnjino drvo iskorištava ama baš sve i to u ljekovite i terapijske svrhe. E pa došli smo i do toga dijela gdje ćemo vas uputiti što se i kako koristi!?
Peteljke trešnjina ploda od davnina su se koristile u narodnoj medicini za pripravu čajeva koji pomažu pri izlučivanju mokraće i izbacivanju kamenaca iz mokraćnog mjehura i bubrega.
Peteljke su bogate gorkim tvarima, taninom, organskim kiselinama, šećerom i mineralima. Jednako se tako u narodnoj medicini koristio čaj od peteljki i plodova trešnje i protiv muške impotencije. Uzmete 30-tak grama izrezanih peteljki i kuhajte par minuta u jednoj litri vode. Pripremljenu tekućinu procijedite u posudu s plodovima tešanja, ostavite da malo odstoji i tako pripremljeni čaj pijte tri puta dnevno, nakon jela. Trešnjin čaj rastvara sluz u bronhima i olakšava iskašljavanje.
Čaj od peteljki – jednu šaku peteljki prokuhajte u jednoj litri vode oko 2-3 minute. Pustite da odstoji 15 minuta, ocijedite i pijte tijekom dana u gutljajima.
Kompot od trešanja- upotrebljavao se pri snižavanju tjelesne temperature, a skuhane trešnje davale su se djeci i osobama koje imaju osjetljiv želudac (prilikom kuhanja trešnjama odstranite koštice).