Prema njihovom najnovijem istraživanju, Zemlja je mlađa punih 70 milijuna godina od dosadašnjih, kako se vjerovalo, 4,537 milijardi godina. kako bi potvrdili starost Zemlje, znanstvenici su usporedili elemente iz njezinog površinskog omotača, sa onima iz meteorita, koji su stari koliko i sam Sunčev sustav.
Studija je objavljena u žurnalu nature Geosciences, a njezin glavni zaključak je kako je formiranje naše planete trajalo puno duže od prijašnjih mišljenja. Znanstvenici su proučavali vremensku ljestvicu, promatrajući koliko je dugo Zemlji trebalo da naraste, dok su se manji 'planetarni embriji' sudarali, kako bi ju formirali. 'Njihovo sudaranje uzrokovalo je topljenje dijela planeta i omogućilo metalima da se odvoje prema središtu Zemlje i formiraju njezinu jezgru', objasnio je dr. John Rudge, voditelj istraživanja sa sveučilišta Cambridge.
Što je duže taj proces trajao, tim je kasnije Zemlja rođena, barem u obliku i geološkoj formi kakvu mi danas poznajemo, navode znanstvenici.
