Stari Egipćani uživali su u brzoj hrani i rano umirali

Na obilnim gozbama priređenima u čast bogova, a koje su zapravo konzumirali egipatski svećenici i njihove obitelji, služila se kalorična hrana bogata zasićenim mastima, naročito vrlo popularna guska. Znanstvenici sa sveučilišta Manchester proučavali su hijeroglife na zidovima hrama te utvrdili na ostacima mumificiranih svećenika da su bolovali od srčanih i bolesti krvožilnog sustava. Otkrića su objavili u znanstvenom časopisu The Lancet u petak u kojima ističu da su stari Egipćani hranom unosili mnogo soli i mnogo alkohola u organizam.

Pročitajte i ovo Analiza Provjerenog Znate li kakvim se sve kemikalijama, teškim metalima i plastikama svaki dan trujemo? "Nadam se dobrim rezultatima, ali..." Ugrožena djeca i neke skupine Zbog loše kvalitete zraka i onog što stiže liječnici poslali upozorenje: "Očekujemo porast tih infekcija, a najveći val dolazi..."

Obroci bogati mesom, kruhom i kolačima, povrćem, vinom i pivom nudili su se bogovima u hramu triput na dan, a svećenici su tu hranu odnosili svojim obiteljima. Kruh je bio 'pojačan' masnoćama, mlijekom i jajima, a kolači su se spravljali na mastima životinjskog podrijetla. Otkrića pokazuju da začepljenje arterija nije bolest današnjice, ističe profesor Rosalie David, a suautor studije Tony Heagerty zaključuje 'Nedvosmisleni dokaze govore da je ateroskleroza bolest antičkog doba koju potiče prehrana i da epidemija ateroskleroze koja je počela s 20. stoljećem nije ništa drugo do ponavljanje povijesti'.

Znanstvenici su izveli kompjutorsku tomografiju X-zrakama na 22 mumije visokog društvenog statusa te u njih 16 utvrdili ovapnjenje krvnih žila. Stanje njihovih arterija i srca objašnjava zašto su drevni Egipćani živjeli 40 do 50 godina. (Hina)