Otkriće bi usto moglo pomoći stručnjacima da usavrše postojeće klimatske modele, kažu istraživači sa sveučilišta u Pennsylvaniji čiju je studiju objavio američki časopis Science.
'Da bismo predvidjeli prošli i budući razvoj ledenih bregova moramo izraditi računalne modele', rekao je Richard Alley, profesor geologije na sveučilištu u Pennsylvaniji i jedan od glavnih autora istraživanja.
Rossov ledeni šelf, najveći na Antarktici, prostire se iznad oceana do 800 km prije nego što se njegovi rubovi ne počnu lomiti i stvarati ledene bregove, ističu autori studije. Drugi šelfovi pružaju se samo 1,5 do 3 km.
Najvažnija varijabla u mehanizmu pucanja ledenih bregova je stopa širenja sante, zaključili su glaciolozi. Kada se ledeni šelfovi šire, pucaju zbog napetosti koju to širenje uzrokuje.
