Mapiran genom pšenice: Uskoro bez gladnih?

Globalna proizvodnja pšenice našla se pod prijetnjom u posljednje vrijeme, zbog povećane potražnje i klimatskih promjena. Pšenica je isto tako gledana kao i jedna od najvažnijih čovjekovih prehrambenih namirnica. Imajući sve to u vidu, znanstveni tim predvođen Neil Hallom sa sveučilišta u Liverpoolu, rezultate svoje studije omogućio je dostupnima javnosti.

Pročitajte i ovo KATASTROFALNE POSLJEDICE Rat u Ukrajini donosi veliku glad: Siromašni opet najviše na udaru ZAPADNA AFRIKA Rat u Ukrajini dodatno uzima svoj danak: 27 milijuna ljudi suočeno s najgorom nestašicom hrane u povijesti

'Ti rezultati namijenjeni su drugim znanstvenicima i proizvođačima da ih analiziraju i koriste u novim metodama uzgoja, poput makro-potpomognute selekcije, koja bi dramatično mogla povećati brzinu i učinkovitost uzgoja biljaka', rekao je za BBC Mike Bevan, direktor centra John Innes, koji je isto tako sudjelovao u istraživanju. Uzgajivači pšenice često ne znaju kako odabrati karakteristike pšenice za zdrav urod, a ovo najnovije istraživanje sekvence genom pšenice, omogućit će im upravo ona znanja, koja su potrebna za to.

Napredna tehnologija

Genom pšenice pet je puta veći od ljudskog i njegova je struktura izrazito složena i sastavljena od tri nezavisna genoma. Njihovo mapiranje predstavljalo je značajan izazov za znanstvenike, istaknuo je Bevan. Dekodiranje genoma napravljeno je uz pomoć napredne tehnologije mapiranja, koju je razvila tvrtka 454 Life Sciences. Profesor Hall istaknuo je kako im je ta nova tehnologija omogućila dekodiranje genoma pšenice znatno brže, nego što je to bio slučaj s ljudskim genomom prije nekoliko godina.

'Trenutno radimo na analizi genoma, kako bi otkrili prirodne genetičke varijacije između tipova pšenice, koji će u znatnoj mjeri pomoći ubrzanju uzgojnog programa i rješenju globalne nestašice hrane', zaključio je Hall. Kad se uzme u obzir nedavna ruska suša i njihova zabrana izvoza pšenice zbog nestašice, poplave u Pakistanu i Indiji te katastrofalni odroni u Kini, kao i mnoge druge klimatske katastrofe diljem svijeta, rezultat ovog istraživanja, mogao bi biti svjetlost na kraju crnog tunela.