Jedinstven među životinjama, čovjek konzumira mnogo kuhanih namirnica i njegovi su preci zahvaljujući takvoj prehrani unosili više kalorija koje su im davale više snage i omogućavale dulji život. No znanstvenici do sada nisu mogli sa sigurnošću odrediti trenutak kada je kuhanje namirnica počelo imati značajan biološki utjecaj na pretke Homo sapiensa.
Pomoću filogeneze, proučavanja srodnosti među bićima kako bi se razjasnila evolucija, autori istraživanja, među kojima Chris Organ, biolog s Harvarda, odredili su trenutak kada su se čovjek i drugi primati počeli hraniti. 'Utvrdili smo da moderan čovjek posvećuje manje vremena hranjenju, 4,7 posto svakodnevnih aktivnosti, od drugih primata koji to čine 48 posto vremena', rekao je.
Ta razlika upućuje na to da je do nagle promjene u evoluciji prehrambenih navika u ljudskoj vrsti došlo nakon razdvajanja od čimpanza prije nekih šest milijuna godina. Homo erectus tako pokazuje veliko smanjenje kutnjaka koje se nastavilo, premda nepravilno, kod Homo sapiensa. 'Dokazali smo da se smanjenje kutnjaka prvih čovjekovih predaka, Homo habilisa i Homo rudolfensisa, objašnjavanja samo evolucijom veličine tijela', navode znanstvenici u članku objavljenom u Analima američke nacionalne akademije znanosti ovaj tjedan.
No smanjenje kutnjaka između Homo erectusa, čovjeka iz Neandertala i Homo sapiensa ne može biti rezultat samo evolucije lubanje i veličine tijela, ističu.'Naši rezultati pokazuju da je smanjenje kutnjaka posljedica ponajprije prilagodbe kuhanoj i obrađenoj hrani što je značajno smanjilo vrijeme hranjenja, a taj je proces počeo s Homo erectusom prije 1,9 milijuna godina', zaključili su. (Hina)
-
Invazivna vrstaU Austriji upozoravaju turiste koji idu u Hrvatsku: "Budite oprezni, sve ih je više"
-
Savršena za ljetoMia Marić: Kći Ive Majoli u bijeloj haljinici koja je oličenje mladenačke elegancije
-
Sretan kraj potragePronađena djevojčica za kojom se tragalo 11 dana: Jedan poziv bio je ključan
