Pretpostavlja se da je eksplozija supernove, koja je trajala mjesecima, generirala različite elemente 50 puta veće mase od Sunca, koji bi jednoga dana mogli stvoriti nove solarne sustave. Eksplozija - nazvana SN2007bi - primijećena je u sklopu digitalnog 'lova' na supernove u opservatoriju Palomar u blizini San Diega. Jedna supernova bila je posebno neobična, kaže član istraživačkog tima Avishay Gal-Yam, astronom iz znanstvenog instituta Weizmann u Rehovotu, u Izraelu.
Eksplozija je prvi put primijećena 6. travnja 2007., ali za razliku od većine supernova, koje izblijede za nekoliko tjedana, ova je trajala mjesecima. 'Bila je vrlo, vrlo spora', kaže Gal-Yam. 'Vratio sam se za tjedan dana, za dva tjedna, za mjesec dana i za pet mjeseci i još je bila približno istoga sjaja.' Promatranja obavljena s nekima od najsnažnijih teleskopa na svijetu pokazala su da je riječ o posve drukčijoj supernovi.
Gal-Yam i njegovi kolege u časopisu Nature izvješćuju da je posrijedi vjerojatno zvijezda čija je masa najmanje 200 puta veća od mase Sunca. Vrsta supernove koju je stvorila postojala je samo u teorijama, ali nikad nije primijećena, kažu znanstvenici. Eksplozija je generirala radioaktivnog nikla-56 ukupne mase nekoliko Sunca i golemu količinu lakših elemenata poput ugljika i silicija. Tako nešto još nikad nismo vidjeli, kaže Gal-Yam. 'U našoj i susjednim galaktikama nema takvih zvijezda.'
Zvijezde Mliječnoga puta uglavnom su građene od vodika i helija, a mali postotak njihove mase čine teži metali. No, pretpostavlja se da najmasivnije zvijezde u Svemiru imaju mnogo manje teških metala, zahvaljujući čemu mogu narasti veće i izgarati većim sjajem, prije nego što umru kao spektakularna supernova.
Pruža se uvid u ranu povijest Svemira
Osim što je potvrdila staru teoriju o svojem postojanju, nova supernova mogla bi pružiti i uvid u ono što se događalo u ranoj povijesti Svemira. Astronomi misle da se neposredno nakon Velikoga praska gotovo cijeli Svemir sastojao od vodika i helija. Pretpostavlja se da su ti elementi činili divovske zvijezde koje su gorjele kratko i bile su vrlo sjajne, prije nego što su eksplodirale stvarajući teže elemente od kojih su na kraju nastali planeti. 'Odavno nas zanima kako su se te prve zvijezde razvile i umirale', rekao je Norbert Langer, astrofizičar sa Sveučilišta u Bonnu. Smrt ove zvijezde mogla bi dati neke odgovore.
No, ona nameće i pitanja, kaže Langer. Čini se da supernova ne sadrži vodik. budući da se pretpostavlja da su laki elementi bitni za ovakve zvijezde, neobično je što vodika nema, dodaje Langer. Gal-Yam pretpostavlja da je vodik 'nestao zahvaljujući nekom, zasad neotkrivenom mehanizmu'. (Hina)
-
NEKO DRUGO VRIJEMEZavirite u odmaralište kakva su nekad postojala diljem obale: Djeca ljetuju sedam dana s pet obroka za stotinjak eura
-
opasan incidentUžas u operacijskoj dvorani najveće hrvatske bolnice: Lampa od 80 kila otkinula se sa stropa, reagirala Uprava
-
VREMENSKA PROGNOZAUživajte u ugodnijim temperaturama dok traju: Stiže nova promjena s kišom i grmljavinom, a onda i novi toplinski val
