Od viška glava boli: Hrvati ovisni o antibioticima

Magični meci medicine, tako je jedan nobelovac nazvao antibiotike, lijekove koji su do danas spasili milijune života i dobili veliko povjerenje nas koji ih koristimo. No, stvarnost je okrenula priču, a znanost je na nogama, jer antibiotike iz dana u dan sve više iskorištavam, u toj mjeri da je već riječ o zlouporabi.

Donosimo vam priču o Katarini, sretnoj supruzi i majci. Njezin sin Leon i kći Lara, nisu bili rođeni kada su problemi počeli, a prije 10 godina, naizgled jednostavna upala počela se pretvarati u pravu dramu. 'Imala sam užasnu upalu mjehura i to su užasni bolovi bili. Život mi se totalno zagorčao, nisam mogla normalno ići na posao, nisam mogla doma funkcionirati, jer to se svodilo na to da kada je bolest počela, ja bi skoro dva dana provela na wc školjci pokušavajući se pomokriti. Porod mi je bio lakši od toga, jer to je bilo kao da mokrite komadiće stakla. Naravno, išla sam liječnici opće prakse', objasnila nam je Katarina.

Pročitajte i ovo Nepotrebna upotreba Upozorenje građanima: Nemojte to raditi, opasno je! Kad lijekovi prestanu biti djelotvorni Uđemo li u post-antibiotičko doba, evo što će se dogoditi

Izgubila povjerenje u antibiotike

Katarinina liječnica odmah joj je prepisala antibiotike. Bolovi su prestali, ali samo na nekoliko mjeseci, da bi se potom vratili. Liječnica je tada Katarinu poslala na urinokulturu, analizu koja je trebala pokazati broj bakterija u urinu. 'I urinokultura nije pokazala ništa, ništa patološki, bila je sterilna. Tražila sam da me pošalje na nekakve pretrage, ona je uvijek govorila: ne treba, ne treba, dovoljna je urinokultura', priča Katarina. Antibiotici djeluju samo na bakterije, ali ciljano. Drugim riječima, liječnik treba znati s kojom bakterijom se bori, kako bi mogao prepisati potreban antibiotik. U tome je i bio Katarinin problem, jer liječnica nije znala koje se bakterije rješava. 'Ali kako je to mene užasno boljelo, ona mi je opet dala nekakav antibiotik jer mi se po antibiotiku bol smirivala', rekla je.

Nakon više od tri godine redovitog korištenja antibiotika, Katarina je otišla kod urologa na bris uretre i on je pokazao pravi problem. Urolog joj je, kaže pronašao 5-6 patoloških bakterija i započeo terapiju s ciljanim antibioticima.
' Međutim kroz te tri godine koliko je to sve skupa trajalo, očito su bakterije postale rezistentne i nije bilo pomaka', pojasnila je Katarina. Od tada ju je na terapiju antibioticima teško nagovoriti, jer vjeruje da su terapije koje je popila ostavile posljedice. 'Nije ono: od viška glava ne boli. Nažalost, kod antibiotika nas itekako boli glava od prevelike upotrebe', objasnila nam je porf. Arjana Tambić Andrašević.

Bakterije izmjene generaciju u 20 minuta, a čovjek u 20 godina

Ljudsko tijelo puno je bakterija i u nama živi čak 10 puta više bakterijskih, nego naših vlastitih stanica. Velika većina nam ne škodi, dapače, potrebne su nam i dragocjene. 'Kad mi pijemo antibiotik s razlogom s razlogom ili bez razloga, u našim dobrim bakterijama će se pomalo stvarati otpornost na antibiotike koja se onda prenosi i na druge, zločestije bakterije', naglasila je Andrašević. Profesorica Tambić Andrašević je mikrobiolog u bolnici Fran Mihaljević, referentnom centru za praćenje otpornosti bakterija na antibiotike. Ta je pojava prijetnja cijelom svijetu. 'Bakterije su u prednosti nad čovjekom zato je mi izmijenimo jednu generaciju u 20 godina, one u 20 minuta', otkrila je. Prije 70 godina i upala grla mogla je biti smrtonosna, a onda su otkriveni antibiotici. Alexandar Fleming za otkriće penicilina dobio je nobelovu nagradu, a čovječanstvo duži život.

Do sada je otkriveno tek nekoliko načina na koji antibiotik može uništiti bakteriju i u tome je bit problema. Zbog nepotrebnog i prečestog korištenja antibiotika, velik se broj bakterija naučio braniti i sada im antibiotici ne mogu ništa, a znanstvenicima nedostaje novih rješenja. Sa svih strana smo obasuti antibioticima, a nalaze se u hrani za perad i stoku koja završi na našim stolovima. Većina ih ulazi u naše tijelo, jer smo tako navikli da antibiotik rješava sve. 'Nekako se poistovjetilo i među ljudima da su antibiotici za infekcije, a infekcija se poistovjećuje s temperaturom, pa onda kad god netko ima temperaturu, misli da odmah mora piti antibiotik, pa onda su malo i građani uzeli stvar u svoje ruke, pa obično imaju zalihu koja je ostala od prethodne nekakve, ili posude od susjede koja nije do kraja popila kad joj je nešto bilo', kaže Andrašević.

9 od deset dijagnoza su promašaj, a antibiotici potrošeni uzalud

Ali i liječnici imaju dio odgovornosti, jer infekcije mogu biti bakterijske ili virusne, a liječnici, prema iskustvima pacijenata, često prvo daju antibiotik. Ako infekcija nestane, bila je bakterijska, ali ako je virusna, antibiotik neće pomoći. Albina je imala takvo iskustvo. srećom je i sama medicinski radnik, pa je svjesna da treba biti oprezna s antibioticima. Ispričala nam je svoju reakciju na odluku liječnika da njezinoj Angeli da antibiotik. 'Jednom sam odbila zato što su simptomi bili dosta blagi, trebali su joj obične vjerojatno kapljice ili nešto za iskašljavanje, nije trebao antibiotik. Poslije sam išla, recimo, u hitnu Vinogradsku raditi kontrolu krvi i napravila sve. Upravo je bila takva analiza, da su leukociti bili mali i da uopće nije bilo potrebe za antibiotikom', ispričala je Albina.

Tvrdi kako roditelji lagano vjeruju liječnicima i njihovim terapijama u velikoj želji da im dijete što prije ozdravi, ali kaže kako ih i razumije. Statistika jasno govori da se 3 četvrtine antibiotika potroši za infekcije gornjih dišnih puteva. Od 10 ljudi, kod njih čak 9 ta je infekcija uzrokovana virusom, a antibiotik je uzalud potrošen. 'Treba promatrati pacijenta, treba pustiti 24 sata i vidjeti u kojem smjeru ce bolest krenuti, a pacijenti su dosta nestrpljivi, oni bi htjeli odmah biti savršenog zdravlja', ističe Andrašević. Katarinina se obitelj nakon njezinog iskustva radije odlučuje za privatne liječnike. 'Dok god smo u mogućnosti, radije ćemo platiti i dobiti tretman koji mislimo da je u redu nego gubiti vrijeme i živce i zdravlje po ordinacijama', rekao nam je Nenad, Katarinin suprug.

Velike kampanje vode se u svijetu i liječnici, i građani trebaju promijeniti svoje navike. U francuskoj je javna kampanja smanjila uporabu antibiotika za četvrtinu. Ježić je simbol hrvatske kampanje na kojoj profesorica ustraje sa svojim suradnicima, a poruka je jasna - antibiotici su itekako korisni, ali samo kad postoji razlog za njihovo uzimanje. Ako ovako nastavimo, možda nam neće moći pomoći kad nam zaista budu trebali.