Glavna je tema ovogodišnjeg obilježavanja "Zaštita zdravlja od klimatskih promjena" budući je dokazano da su klimatske promjene povezane s ispuštanjem stakleničkih plinova u atmosferu, koje se u posljednjih 40 godina povećalo za 70 posto, a do 2030. očekuje se povećanje za još 50 posto.
Pročitajte i ovo
Posljednje desetljeće 20. stoljeća u Hrvatskoj bilo je najtoplije dosad, a 2003. godine Hrvatsku i Europu zahvatio je toplinski val koji je uzrokovao povećan broj smrtnih slučajeva. Zbog prekomjernog zatopljenja u kopnenom su dijelu porasle zimske temperature, a u cijeloj se zemlji smanjila ukupna količina oborina.
Ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović rekao je na konferenciji za novinare da je Hrvatska potpisnica Sporazuma iz Kyota o smanjenju stakleničkih plinova pa tako sudjeluje u globalnog borbi protiv klimatskih promjena.
Porast temperature u svijetu dovest će do brojnih poremećaja - povećanja mortaliteta, zaraznih bolesti, porasta srčanih i respiratornih bolesti, a temperaturni stres, koji svake godine doživi 150.000 osoba, do 2030. godine će se udvostručiti, ističe dekanica zagrebačkog Medicinskog fakulteta prof. Nada Čikeš.
Voditeljica Ureda SZO-a u Hrvatskoj prof. Antoinette Kaić Rak upozorava pak da će zdravstveni sustavi u svijetu biti pod sve većim opterećenjem. Do kraja 21. stoljeća očekuje se porast temperature zraka između 2,3 i šest Celzijevih stupnjeva, a do 2030. godine zbog većeg broja zaraznih bolesti, malarije, poplava i suša moglo bi umrijeti 200.000 ljudi više, kaže Kaić Rak.
Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana zdravlja posebno je značajno za Školu narodnog zravlja "Andrija Štampar" koja slavi 60. godišnjicu osnutka te 120. godišnjicu rođenja prof. Andrije Štampara, zdravstvenog prosvjetitelja koji je prije 60 godina bio jedan od osnivača i pisaca Ustava Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
WHO: Promjene klime pogađat će najranjivije
Promjena klime ugrožava ljudsko zdravlje, a najviše će pogađati najranjivije stanovništvo planeta, posebice u zemljama u razvoju gdje je zdravstvo već preopterećeno, upozorila je danas glavna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) povodom Svjetskog dana zdravlja.
Znanstvenici su pružili "nedvosmislene" dokaze globalnog zatopljenja što dovodi do rasta temperature zraka i mora, otapanja leda i rasta razine mora, poručila je dr. Margaret Chan.
Iako će "zagrijavanje planeta biti postupno, učinci ekstremnih vremenskih promjena - više oluja, poplava, suša i udara vrućine - događat će se naglo i bolno nas pogađati".
"Promjena klime ugrožava ljudsko zdravlje", kazala je dr. Chan i upozorila: "Iako su promjene klime globalna pojava, njezine posljedice neće biti podjednako raspoređene".
"Ukratko, klimatske promjene mogu povećati već goleme probleme, a koncentrirane su u zemljama u razvoju i teško ih je kontrolirati".
Ljudi su već izloženi učincima bolesti povezanih s klimom, a te bolesti ubijaju milijune, primjerice pothranjenost koja je uzrokom smrti 3,5 milijuna ljudi godišnje, dijareja koja ubija 1,8 milijuna ljudi, te malarije koja ubija gotovo milijun ljudi.
Svoju poruku dr. Chan ilustrira primjerima iz bliske prošlosti.
Zbog toplotnog udara, koji je pogodio Europu ljeti 2003. godine, umrlo je, prema procjenama, 70,000 ljudi više nego uobičajeno.
Uragan Katrina koji je 2005. godine pogodio Sjedinjene Države izazvao je smrt 1,800 ljudi. Tisuće osoba raselile su se, a uništene zdravstvene ustanove u regiji teško su pogodile zdravstvenu infrastrukturu.
Malarija u istočnoafričkom visokom gorju treći je primjer koji oslikava povezanost globalnog zagrijavanja i bolesti. U zadnjih 30 godina, više temperature stvorile su povoljnije uvjete za staništa komaraca u toj regiji, a posljedično tomu i za prijenos malarije.
Epidemije kolere u Bangladešu tijesno su pak povezane s poplavama i nečistom vodom.
Ti trendovi ne mogu se samo povezati s promjenom klime, no zbog globalnog zagrijavanja mogli bi postati učestaliji te intenzivniji i dodatno opteretiti već preopterećeno zdravstvo u nekim regijama.
U tekstu za medije povodom Svjetskog dana zdravlja organizacija WHO ističe da zbog tih izazova provodi mjere, a poglavito kako bi zaštitila najosjetljivije stanovništvo Zemlje, kao što su žene i djeca u zemljama u razvoju.
WHO surađuje s partnerima UNEP-om, (UN-ov program za okoliš), FAO-om (UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu), UNWMO-om (UN-ova svjetska meteorološka organizacija) i oni zajednički izrađuju strateške planove i zadaće u zaštiti javnog zdravlja.
WHO se poglavito zauzima za uspostavu boljeg sustava nadzora i predviđanja, kao i za uspostavu boljeg sustava osnovne zdravstvene zaštite.
