Zrakoplov na solarni pogon može letjeti danju i noću

Zrakoplov Solar Impulse poletio je u utorak prije zore iz Madrida i sletio u međunarodnu zračnu luku u Rabatu nakon 19 sati leta. Kratko vrijeme prije no što je pilot Bertrand Piccard sletio u Rabat, suosnivač projekta i pilot Andre Borschberg je izjavio da je zrakoplov dokazao svoju održivost.

‘Zrakoplov sada može letjeti danju i noću. To je tehnologija kojoj možemo vjerovati’, rekao je novinarima. Piccarda su po izlasku iz zrakoplova dočekali Borshberg i Mustafa Bakuri, čelnik marokanske agencije za solarnu energiju.

Eksperimentalni zrakoplov na solarni pogon Solar Impulse poletio je u 24. svibnja iz zračne luke u Payerneu na zapadu Švicarske prema Maroku preko Madrida i preletio oko 2.000 kilometara bez kapi goriva. Zrakoplov ima raspon krila poput Airbusa A340 (63,40 metara) a ne teži više od automobila (1.600 kg).

Prethodni prototip zrakoplova Solar Impulse s pogonom isključivo na sunčevu energiju obavio je ljeti 2011. niz letova po Europi. Projekt je potaknuo švicarski graditelj Piccard, izumitelj koji potječe iz obitelji istraživača i znanstvenika.

Pročitajte i ovo Službeni put Incident u Srbiji: Hrvatski zastupnici skinuti s leta bez objašnjenja, prenoćili u Beogradu Bizaran incident Putnica otvorila kutiju s hranom, a zbog onoga što je vidjela avion je morao hitno sletjeti

Zrakoplov ima četiri električna motora od 10 KS svaki i leti poput nebeskog skutera prosječnom brzinom od 70 km/sat. Njegova su krila prekrivena s gotovo 12.000 solarnih ćelija, koje opskrbljuju četiri elektromotora i omogućuju punjenje litijevih baterija od 400 kg.

Ova ekspedicija koja prvi put prelazi Sredozemlje, zapravo je posljednji pokus pred pokušaj leta oko svijeta na solarni pogon 2014., koji će se obaviti drugim zrakoplovom a njegova je gradnja već počela. Taj novi zrakoplov bit će većih dimenzija i trebao bi obletjeti svijet u pet etapa.

Projekt Solar Impulse započeo je 2003. s desetgodišnjim proračunom od 90 milijuna eura. Solar Impulse još nije prijetnja komercijalnim zrakoplovima koji lako dostižu i deset puta veće brzine. Voditelji projekta priznaju da je veliki izazov bio uskladiti spori zrakoplov s komercijalnim sustavom zračnog prometa. (Hina)

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.