Bez njegove uloge u razvoju litij-ionske baterije, danas vjerojatno ne bismo imali brojne uređaje koji se oslanjaju upravo na tu vrstu baterije. No, tek rijetki znaju tko je on.
Njegovo ime je John B. Goodenough, profesor na Sveučilištu Texas u Austinu, za kojeg su kolege imale riječi hvale, studenti su se borili da im upravo on bude mentor, a za sebe je znao reći da je tek skroman izumitelj. No, za taj svoj izum dobio je Nobelovu nagradu za kemiju.
Njegovo nasljeđe kao briljantnog znanstvenika je nemjerljivo - njegova su otkrića poboljšala živote milijardi ljudi diljem svijeta, rekao je predsjednik Sveučilišta Texas u Austinu, Jay Hartzell. Bio je vođa na vrhunskom znanstvenom istraživanju kroz mnoga desetljeća svoje karijere i nikada nije prestao tragati za inovativnim rješenjima za pohranu energije.
Pročitajte i ovo
Goodenough je 37 godina bio profesor na Fakultetu za inženjerstvo Cockrell, držeći katedru za inženjerstvo. Tijekom svog mandata, nastavio je sa istraživanjem materijala baterija i bavio se temeljnim znanstvenim i inženjerskim problemima čvrstog stanja kako bi stvorio sljedeću generaciju punjivih baterija.
Nije bio samo izvanredan istraživač, već je bio i voljen i visoko cijenjen učitelj. Bio je jako ponosan što je bio mentor mnogim diplomiranim studentima i članovima fakulteta koji su imali koristi od njegove mudrosti i ohrabrenja, rekla je Sharon L. Wood.
Goodenough je identificirao i razvio kritične katodne materijale koji osiguravaju visoku gustoću energije potrebnu za napajanje elektronike poput mobilnih telefona, prijenosnih računala i tableta, kao i električnih i hibridnih vozila. Godine 1979. on i njegov istraživački tim otkrili su da bi korištenjem litij-kobalt-oksida kao katode litij-ionske punjive baterije bilo moguće postići visoku gustoću pohranjene energije s anodom koja nije metalni litij. Ovo otkriće dovelo je do razvoja materijala na bazi ugljika koji omogućuju upotrebu stabilnih i upravljivih negativnih elektroda u litij-ionskim baterijama.
Rođen 1922. u Njemačkoj, Goodenough je odrastao na sjeveroistoku Sjedinjenih Država, a 1944. diplomirao je matematiku na Sveučilištu Yale. Nakon što je služio kao meteorolog u američkoj vojsci, Goodenough je magistrirao i doktorirao fiziku na Sveučilištu u Chicagu. Na Sveučilištu u Chicagu studirao je kod nobelovca Enrica Fermija i Johna A. Simpsona, koji su obojica radili na projektu Manhattan, dok mu je savjetnik na doktoratu bio poznati fizičar Clarence Zener.
Pročitajte i ovo
Goodenough je započeo svoju karijeru u Lincolnovom laboratoriju Massachusetts Institute of Technology 1952., gdje je radio 24 godine i postavio temelje za razvoj memorije s slučajnim pristupom (RAM) za digitalna računala. Istaknuo se kao pionir orbitalne fizike i jedan od utemeljitelja moderne teorije magnetizma, koja je postala poznata kao Goodenough-Kanamorijeva pravila i danas pružaju praktične smjernice u istraživanju magnetskih materijala.
Nakon MIT-a, Goodenough je postao profesor i voditelj Laboratorija za anorgansku kemiju na Sveučilištu u Oxfordu. Tijekom tog vremena otkrio je litij-ion.
1991. godine Sony je komercijalizirao litij-ionsku bateriju, za koju je Goodenough dao temelj za prototip. No, Goodenough je želio napraviti još bolju bateriju. 1996. godine njegova je istraživačka skupina otkrila sigurniji i ekološki prihvatljiviji katodni materijal, a 2020. kanadska energetska tvrtka stekla je patente za ovu najnoviju bateriju.
Pročitajte i ovo
I dalje je dolazio na posao i u svojim devedesetima. Kako ističu njegovi kolege sa Sveučilišta Texas, za njega nije bilo razloga da ne dolazi.
Ne idite prerano u mirovinu!, Goodenough je rekao Nobelovoj zakladi i drugima. Bio je to savjet koji je često davao i svakako slijedio.
Uz Nobelovu nagradu, koja je bila kruna njegova rada, Goodenough je primio brojna priznanja - od Nacionalne medalje za znanost, Japanske nagrade, Charles Stark Draper Prize, Benjamin Franklin Medal, Enrico Fermi Award, Robert A. Welch Award, pa do Copley Medal i mnogih drugih.
Goodenough je preminuo 25. lipnja 2023. godine u dobi od 100 godina.
-
PRIJETI ESKALACIJAVIDEO Izraelci pokrenuli nove napade na Teheran pa objavili da su ubili 1500 Iranaca. Porastao i broj poginulih američkih vojnika
-
Dobro je znatiKoje su najsigurnije zemlje za život u slučaju trećeg svjetskog rata: Imamo popis
-
NAPETOSTI NA BLISKOM ISTOKUMilanović se oglasio o napadu na Iran! "Donio sam odluku..."
