Znanstvenici upozoravaju na katastrofu: Proključalo je i kopno i more

Uslijed ekstremnih vremenskih prilika i razornih šumskih požara, američki i međunarodni znanstvenici objavili su upozorenja o rekordnim temperaturama i pogoršanju učinaka klimatskih promjena posljednjih tjedana.

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Teheran pod žestokim udarom, Izrael nesmiljeno udara, SAD priznao prve gubitke. Rusija upozorila: "Još uvijek nismo vidjeli dokaze" MISTERIOZNA MRLJA Objavljena fotografija crvene mrlje na Trumpovu vratu: Oglasila se Bijela kuća Nova akcija U tijeku su uhićenja i pretresi! Procurilo tko je na meti policije i USKOK-a

Kolovoz ove godine bio je najtopliji kolovoz zabilježen na planetu, a sjeverna hemisfera doživjela je najtoplije meteorološko ljeto, objavila je američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA).

Globalni morski toplinski valovi i rastući El Niño dovode do dodatnog zagrijavanja ove godine, ali sve dok emisije stakleničkih plinova nastavljaju poticati ravnomjeran marš pozadinskog zagrijavanja, očekujemo da će u nadolazećim godinama biti oboreni daljnji rekordi, izjavila je NOAA-ova glavna znanstvenica Sarah Kapnick.

Pročitajte i ovo Gube volumen Zabrinjavajuća situacija sa švicarskim ledenjacima

Upozorenje dolazi nakon studije objavljene u časopisu Science Advances, koja je otkrila da je planet prekoračio 6 od 9 granica za procese koji se smatraju ključnima za održavanje stabilnosti i otpornosti Zemljinog sustava u cjelini.

Granice uključuju cjelovitost biosfere, promjene slatke vode i klimatske promjene. Dvije su granice - onečišćenje zraka i zakiseljavanje oceana - blizu probijanja, dok se samo jedna, atmosferski ozon, malo oporavila.

Zemlja je sada daleko izvan sigurnog operativnog prostora za čovječanstvo, navodi se u studiji.

Prema istraživačima NOAA-e, globalne površinske temperature u kolovozu bile su 2,25 stupnjeva iznad prosjeka 20. stoljeća od 15,6 stupnjeva Celzijevih, premašivši prethodni rekord, iz kolovoza 2016., za više od pola stupnja.

To je za mene stvarno veliki skok s jednog rekorda na drugi, rekla je Ellen Bartow-Gillies, fizikalna znanstvenica iz Nacionalnog centra za informacije o okolišu NOAA-e. Napomenula je da grafikoni temperaturnih rekorda koji datiraju iz 1850-ih pokazuju stalan uspon - ubrzavajući tijekom industrijske ere - ali da je kolovoz 2023. bio "u suštini zaseban".

Osim što je bio najtopliji kolovoz u 174 godine bilježenja NOAA-e, u tom je mjesecu zabilježena treća najviša temperaturna anomalija od svih zabilježenih mjeseci, što znači treća najviša od prosjeka.

Vrući mjesec nastavio je trend koji je započeo tjednima ranije, pri čemu su lipanj i srpanj postavili mjesečne temperaturne rekorde.

Zajedno, od lipnja do kolovoza - razdoblje definirano kao meteorološko ljeto na sjevernoj hemisferi i meteorološka zima na južnoj hemisferi - bilo je najtoplije zabilježeno. U tom je razdoblju sjeverna hemisfera bila 2,59 stupnjeva iznad prosjeka.

Štoviše, zadnjih 10 razdoblja od lipnja do kolovoza je 10 najtoplijih takvih razdoblja zabilježenih. Globalna površinska temperatura od početka godine - od siječnja do kolovoza - rangirana je kao druga najtoplija zabilježena.

Pročitajte i ovo Nije imun na klimatske promjene Zbog drastičnog porasta temperatura Antarktik je počeo - cvjetati

Izvješće je potvrdilo ono što su milijuni ljudi doživjeli posljednjih mjeseci, uključujući rekordne toplinske valove koji su dotakli gotovo svaki kutak planeta. Azija, Afrika, Sjeverna i Južna Amerika imale su najtopliji kolovoz u povijesti, kao i Arktik. Europa i Oceanija - regija koja uključuje Australiju - imale su drugi najtopliji kolovoz u povijesti, navodi se u izvješću.

Nije proključalo samo kopno: kolovoz je postavio rekord za najveću mjesečnu anomaliju površinske temperature mora - 1,85 stupnjeva iznad prosjeka. Zagrijavanje oceana pridonijelo je smanjenju morskog leda, a Antarktika je doživjela četvrti mjesec zaredom s najnižom razinom morskog leda dosad. Globalno, opseg morskog leda u kolovozu bio je oko 550.000 četvornih milja manji od prethodnog najnižeg rekorda, postavljenog u kolovozu 2019.

Doista, izvješće dolazi usred niza brutalnih prirodnih katastrofa koje su zahvatile cijeli svijet.

Sredozemna oluja 10. rujna izazvala je katastrofalne poplave u Libiji, ubivši više od 11.000 ljudi. U Kanadi su šumski požari ovog ljeta spalili više od 42 milijuna hektara borealnih šuma, a nekoliko njih još gori. Na Mauiju, Hawaii, prošlog mjeseca je šumski požar koji se brzo kretao usmrtio najmanje 115 ljudi, dok se stotine još vode kao nestali.

Samo u SAD-u, istraživači NOAA-e potvrdili su 23 vremenska i klimatska događaja od kojih je svaki koštao milijardu dolara ili više ove godine - najveći zabilježeni broj katastrofa vrijednih milijarde dolara.

Iako globalno zatopljenje nije jedini uzrok nijedne od ovih katastrofa, zagrijavanje Zemlje i dalje povećava vjerojatnost ekstremnih vremenskih događaja i šumskih požara diljem svijeta.