Kad pomislite na "supermoći" vjerojatno vam se u glavi vrte slike junaka poput Spidermana, Ironmana, Thora i sličnih. No, znanstvenici sa sveučilišta Utah tvrde da i naš DNK sadrži određene gene koji skrivaju "supermoći". Samo ih trebamo "probuditi".
Rana istraživanja koja su provedena na ljudskom genomu otkrila su da se sisavci koji hiberniraju oslanjaju na određene gene kako bi prilagodili svoj metabolizam tom jedinstvenom stanju niske energije. A znanstvenici su otkrili da i ljudi imaju te iste gene, samo ih trebamo "probuditi".
Hibernacija nudi čitav niz različitih biometrijski važnih supermoći, istaknuo je za Live Science glavni autor studije i profesor ljudske genetike na Sveučilištu Utah, Christopher Gregg.
On i njegov tim nadaju se kako bi ti uspavani geni mogli biti odgovor za liječenje stanja kao što je dijabetes.
Kao primjer naveo je vjeverice koje koriste inzulinsku rezistanciju kako bi se udebljale prije hibernacije, ali ju "gase" kad hibernacija započne. Razumijevanje kako taj "prekidač" funkcionira moglo bi pomoći u liječenju dijabetesa tipa 2.
Također, životinje koje hiberniraju štite svoj živčani sustav i stanice od nedostatka kisika i smanjenog protoka krvi. To bi, smatra Gregg, moglo pomoći da učinkovitije liječimo ili čak spriječimo moždani udar.
Hibernacijom do zdravlja
U dva istraživanja koja su objavili Gregg i njegov tim identificirali su ključne poluge koje kontroliraju gene povezane s hibernacijom. Proveli su istraživanja na miševima koji, iako ne hiberniraju, mogu ui u letargično stanje smanjenog metabolizma i tjelesne temperature nakon što poste barem šest sati.
Koristeći tehniku uređivanja gena CRISPR, znanstvenici su stvorili miševe s jednom od pet konzerviranih nekodirajućih cis elemenata (CRE) deaktiviranih ili "nokautiranih". Ti CRE-i djeluju kao poluge za kontrolu gena koji pak kodiraju proteine koji obavljaju biološke funkcije.
CRE-ovi na koje se cilja u studiji nalaze se u blizini genskog klastera nazvanog "lokus povezan s masom i pretilošću" ili FTO lokus, koji se nalazi i kod ljudi. Genske varijante pronađene unutar klastera povezane su s povećanim rizikom od pretilosti i srodnih stanja. Općenito govoreći, poznato je da je FTO lokus važan za kontrolu metabolizma, potrošnje energije i tjelesne mase. Uklanjanjem CRE-ova, istraživači su uspjeli promijeniti težinu miševa, brzinu metabolizma i ponašanje u potrazi za hranom.
Brisanjem jednog CRE-a (nazvanog E1) kod ženki miševa one su dobile više na težini na prehrani bogatoj mastima nego što je to učinila usporedna skupina sa svim netaknutim DNK-om. Brisanje drugog CRE-a (nazvanog E3) promijenilo je ponašanje tijekom traženja hrane i mužjaka i ženki miševa, posebno način na koji su tražili skrivenu hranu.
To sugerira da bi mogle postojati važne razlike u procesima traženja hrane i odlučivanja između hibernatora i nehibernatora, rekao je Gregg.
Ipak, naglašava, mnogo je toga ostalo nepoznato. Među ostalim, zašto su se učinici promjene gena razlikovali kod ženki miševa u odnosu na mužjake miševa. Također, nije jasno kako bi se projene u ponašanju u potrazi za hranom, koje su uočene kod miševa, manifestirale kod ljudi.
Upravo zato tim namjerava istražiti što bi se dogodilo s miševima kad bi im se izbrisalo više od jednog CRE povezanog s hibernacijom.
Gregg smatra da bi aktivnost ljudskih "gena središta hibernacije" bilo moguće aktivirati lijekovima. To bi, možda moglo omogućiti ljudima da iskoriste prednosti koje hibernacija donosi organizmu, a da ne moraju zaista hibernirati.
-
opalili ga i po džepuSkupo ga stajalo mahanje iz auta: Protjeran iz Hrvatske, ne može ni u Europsku uniju
-
Zaplijenjena robaPutnik došao po izgubljenu prtljagu: Carinici se šokirali što su pronašli u koferima
-
Vojna akcijaVIDEO Dramatična potjera iznad Dubaija: Borbeni avion pred očima kupača srušio Šehid
