Količina podataka koju stvaramo svake godine postaje sve veća i veća. Procjenjuje se da će svijet ove godine proizvesti 90 zetabajtova podataka. Za usporedbu, 2019. godine proizveli smo "tek" 45 zetabajtova, a očekuje se da će do 2025. godine taj broj narasti na nevjerojatnih 175 zetabajtova (ZB). Za usporedbu, kad bismo sve podatke na svijetu pohranili na Blu-ray diskove, mogli bismo opasati Zemlju 222 puta.
Pročitajte i ovo
Stoga ne iznenađuje što znanstvenici sve češće upozoravaju kako nam prijeti velika globalna kriza jer je prostora za pohranu sve manje, a podataka sve više.
Pročitajte i ovo
Znanstvenici sa Sveučilišta Aston pokušavaju razviti plan koji bi spriječio krizu, riješio problem prostora za pohranu, a istovremeno ne uključuje izgradnju dodatnih podatkovnih centara koji su već sad veliki potrošači električne energije.
Kemičar dr. Matt Derry sa Sveučiliša Aston vodi ovaj projekt u suradnji sa kolegama Sveučilišta Babes-Bolyai iz Rumunjske.
Jednostavno, graditi nove podatkovne centre bez poboljšanja tehnologije pohrane tih podataka nije održivo, istaknuo je dr. Derry. Stalno se povećava rizik od krize i nedostatka prostora za pohranu pa su nova rješenja za pohranu nužna kako bismo održali korak sa zahtjevima modernog svijeta.
Dr. Derry i njegov tim fokusirat će se na povećanje učinkovitosti postojeće tehnologije. Prije svega, istraživat će napredne polimere pomoću kojih bi nove površine za pohranu podataka mogle učinkovitije pohranjivati podatke.
Pročitajte i ovo
Okrenuli su se razvoju nove tehnologije koja podrazumijeva površinu s kanalima koji su uži od pet nanometara, otprilike 10 tisuća puta manji od širine ljudske vlasi. To bi trebalo omogućiti veće prostore za pohranu podataka, a bez potrebe za gradnjom novih podatkovnih centara.
Naime, postojeći podatkovni centri već sad troše oko 1,5 posto ukupne svjetske potrošnje električne energije, a taj će se iznos u budućnosti samo još dodatno povećavati.
