Za 50 godina na Facebooku će biti najviše – mrtvih

Najpopularnija društvena mreža na svijetu, Facebook, u budućnosti bi mogla izgledati bitno drukčije nego što izgleda danas.

Pročitajte i ovo Ljudski printer Tko je Trumpova najodanija suradnica? Procurila pisma koja mu je pisala: "Vi ste moj zaštitnik. Sve što mi je važno" POKAZALO ISTRAŽIVANJE Skoro polovica Hrvata namjerno izbjegava vijesti: "Algoritmi određuju kako ćemo se i o čemu informirati"

tri vijesti o kojima se priča U DNEVNIKU NOVE TV Razrednica kojoj su maturanti kupili automobil: "Nisam navikla na ovakve stvari. Ovo je priča o njima" Ima tisuću lica Sve više oboljelih u Hrvatskoj: Podmukla neizlječiva bolest najčešće pogađa mlađe ljude 2:55 5 stotine ugrožene Nakon 30 godina rada, otkaz je dobio poštom. Radnici sa strepnjom čekaju plaće koje kasne: "Problemi u industriji su ogromni"

Iako su se korisnici već navikli na stalne promjene u funkcionalnosti i izgledu Facebooka, ono što će u budućnosti najviše promijeniti način na koji se ta mreža koristi bit će upravo njezini korisnici.

Naime, istraživanje koje je objavljeno u časopisu Big Data & Society otkrilo je zanimljiv trend koji bi mogao u potpunosti promijeniti Facebook.

Istraživači su se poslužili trenutačnim Facebookovim podacima o njihovim korisnicima i podacima Ujedinjenih naroda o kretanju broja stanovnika na Zemlji. Došli su do veoma zanimljivih zaključaka.

Ako i za 50 godina Facebook bude postojao, većina njegovih korisnika bit će – mrtva.

Točnije, do 2070. godine broj memorijalnih profila na Facebooku (koji nastaju nakon što obitelj korisnika obavijesti Facebook da je korisnik preminuo), nadmašit će broj "živućih" korisnika. Čak i da Facebook ne dobije nijednog novog korisnika, mreža bi do 2100. godine ipak prikupila 1,4 milijardu "mrtvih" korisnika.

Ovi podaci postavljaju novo i pomalo teško pitanje – tko ima pravo na sve te podatke, kako bi se trebalo upravljati tim podacima bez narušavanja digniteta preminulog i kako bi ti podaci mogli koristiti budućim povjesničarima, ističe Carl Öhman, jedan od uključenih istraživača.

Upravljanje našim digitalnim ostacima s vremenom će postati problem za sve koji koriste društvene mreže jer ćemo svi u nekom trenutku umrijeti i ostaviti podatke iza sebe. No broj "memorijalnih profila" također predstavlja nešto mnogo veće – dio naše digitalne ostavštine, dodaje Öhman.

Za istraživače s Oxforda koji su proveli ovo zanimljivo istraživanje, ovaj bi fenomen pretvorio Facebook u nevjerojatan izvor informacija koji bi znanstvenicima, povjesničarima, etnolozima i arheolozima bio nezamjenjiv.

Facebook bi trebao pozvati povjesničare, arhiviste, arheologe i etičare na sudjelovanje u procesu pretraživanja i pohranjivanja goleme količine podataka koju ostavljamo iza sebe kad umremo, smatra istraživač David Watson i dodaje kako se već sad treba početi postavljati pitanje o tome tko bi trebao i smio upravljati tom digitalnom arhivom jer ona, na neki način, predstavlja našu povijest.

Veoma je važno da osiguramo da pristup tim povijesnim podacima imaju svi, a ne samo jedna privatna tvrtka kojoj je u interesu biti profitabilna. Moramo osigurati i da buduće generacije mogu koristiti našu digitalnu ostavštinu kako bi razumjele svoju povijest, dodaje na kraju Watson.

Izvor: Phys.org