Pitanje mentalnog zdravlja djece, mladih, ali i odraslih došlo je u fokus javnosti u posljednjih nekoliko godina. Neki bi mogli reći da je okidač bila pandemija i lockdown, drugi da su društvene mreže pravi krivac za to.
Kako god bilo, veći je problem što se ljudi koji imaju problema sa svojim mentalnim zdravljem ne odlučuju pomoć potražiti kod stručnjaka, već se okreću društvenim mrežama.
Istraživanje koje je proveo The Guardian, u suradnji sa stručnjacima, otkrilo je kako društvene mreže definitivno nisu mjesto gdje bi itko trebao tražiti savjete i informacije o mentalnom zdravlju. Naime, njihovo istraživanje pokazalo je kako na TikToku tisuće influencera, umjesto da pomažu, šire dezinformacije o društvenom zdravlju. Neki jednostavno dijele svoje osobno iskustvo (koje je upravo to - osobno), drugi žele povećati broj pratitelja, a treći jer jednostavno žele prodati neki proizvod.
Pročitajte i ovo
Tijekom istrage analzirano je 100 najgledanijih videa sa hashtagom #mentalhealthtips, a stručnjaci su istaknuli kako 52 sadrže neke dezinformacije, dok su mnogi bili nejasni ili beskorisni.
Zanimljivo je da su se tijekom istrage izdvojile četiri jasne teme dezinformacija koje se najčešće pojavljuju u takvim videima.
Normalne emocije su zapravo - loše
Svatko tijekom dana mijenja raspoloženje i prolazi kroz čitav niz emocija - od sreće i oduševljenja do tuge i depresije. No, videi koji šire dezinformacije sugeriraju da su promjene raspoloženja zapravo jedan od simptoma graničnog poremećaja osobnosti. Iako neki od "simptoma" mogu ukazivati na depresiju, isto tako mogu biti i dio drugih tegoba i problema, ali i normalnog emotivnog života.
Zloupotreba terapijskog jezika
Dio videa tvrdi kako osobe s bipolarnim poremećajima doživljavaju promjene raspoloženja jer su skloniji biti emocionalno nestabilni. Navodi se kako doživljavaju "brze promjene raspoloženja". No, to osobu s bipolarnim poremećajem može dovesti do toga da se njena borba s ozbiljnom mentalnom bolesti trivijalizira i zloupotrebljava.
Pročitajte i ovo
U drugom slučaju, navodi se kako je jedan od znakova zlostavljanja stalno ispričavanje, potreba za uvjeravanjem, preosjetljivost na kritiku i skrivanje osjećaja. Ali stručnjaci ističu da, iako se ova ponašanja mogu pojaviti kod osoba koje su zlostavljane, nisu isključivo prisutne u takvim slučajevima. Izvlačenje takvih podataka bez konteksta, mogu dovesti do "samodijagnosticiranja" nečega što zapravo ne postoji.
Lažne informacije
Najčešći oblik dezinformacija u videima koji su promatrani bili su nedokazani tretmani i lažne tvrdnje. Primjerice, jedan video promovira metodu pisanja o traumatičnim iskustvima 15 minuta bez prestanka i tvrdi da će to dovesti do "ozdravljenja od traume za sat vremena". Međutim, stručnjaci ističu da, iako pisanje može biti dobar kanal za iskazivanje traume, bez podrške iskusnog terapeuta, postoji rizik od stalnog vraćanja na traumatičan način razmišljanja.
Drugi videi tvrde da je plakanje dobro za rješavanje emocija i oslobađanje kortizola. Iako plakanje, kažu terapeuti, može dovesti do olakšanja, to nije univerzalni lijek. Ako osoba koja plaće negativno doživljava svoj plač, može osjećati snažan sram.
Jedan od videa promovirao je specifičnu tehniku disanja za liječenje anksioznosti. Iako određene tehnike disanja mogu pomoći, ako se nepravilno izvode mogu biti izuzetno neugodno iskustvo i pogoršati anksioznost.
Treba istaknuti i videa koja promoviraju različite dodatke prehrani poput šafrana i magnezijevog glicinata, za ublažavanje anksioznosti. Psihijatrica Famia Askari za The Guardian je istaknula kako postoje neke studije koje pokazuju koristi nekih od tih dodataka, ali ne dovoljno da bi oni postali dio kliničke prakse.
Pročitajte i ovo
Hospitalizacija nije rješenje za sve
Dijeleći osobna iskustva, neki kreatori sadržaja preporučuju prijem na psihijatrijske odjele pa čak i nude predložak za djecu što reći kako bi ih roditelji odveli na odjel. No, liječnici upozoravaju da bolničko liječenje zapravo može stvoriti i pojačati neprilagođene mehanizme suočavanja. U jednom od videa jedan od kreatora u bolničkoj haljini, na navodnom psihijatrijskom odjelu izjavljuje kako je bio "previše iskren" sa svojim psihijatrom. Takve izjave mogu biti štetne jer bi mogle uvjeriti ljude koji ih gledaju da ne budu iskreni i otvoreni o svom mentalnom zdravlju s liječnicima i zdravstvenim djelatnicima.
TikTok širi dezinformacije sugerirajući da postoje tajni, univerzalni savjeti i istine koji bi gledatelja zapravo mogli natjerati da se osjeća još gore kad ti savjeti ne upale, upozoravaju stručnjaci.
Iako su iz TikToka istaknuli kako uklanjaju videa koja promoviraju opasne tretmane ili odvraćaju ljude od traženja medicinske pomoći, ističu i kako je njihova platforma mjesto gdje ljudi dolaze podijeliti svoja autentična iskustva i pronalaze zajednicu koja ih podržava.
No, kao što je istraživanje pokazalo, trebalo bi jasno razlikovati što je nečije osobno iskustvo i borba za mentalno zdravlje, a što savjeti koji nemaju baš uvijek temelja u medicini i psihoterapiji.
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Gori ključna naftna luka! Trump pozvao niz država u veliku akciju: "Šaljemo ratne brodove u Hormuz"
-
REAKCIJA PREMIJERAPlenković odgovorio Vučiću i poslao poruku Srbiji: "Da Hrvatska ima neke zadnje namjere..."
-
SUMNJIVE AKTIVNOSTIUzbuna u europskoj prijestolnici: "Sve ih je više, usmjeravaju ih na različite ciljeve, a znamo i kad su proširili sustav"
