U uzgoj riba i školjkaša u Hrvatskoj uključuje se i umjetna inteligencija

Digitalizacija ulazi u sve više sfera našeg života, a uskoro će ući i "u more". Točnije, hrvatski i talijanski stručnjaci digitalizirat će uzgoj riba i školjkaša u Jadranskom moru. 

tri vijesti o kojima se priča horor-priče Kako se riješiti podstanara koji ne plaća ili odbija izaći iz stana: Ključno je napraviti jednu stvar žuto upozorenje Stiže promjena vremena: Gotovo cijela Hrvatska pod meteoalarmom, mogući pljuskovi i grmljavina Velika akcija Godinama smo se kupali i plovili iznad njih: Stotine granata i dvije avionske bombe uklonjene i uništene

Kako je istaknuto na predstavljanju projekta Marinet, stručnjaci će izraditi aplikaciju kojom će se pratiti kvaliteta mora te dobrobit i zdravstveno stanje riba i školjkaša u uzgajalištima. U uzgajalištima će se postaviti senzori, a umjetna će inteligencija obrađivati prikupljene podatke. Uzgajivači će tako stanje u uzgajalištima moći nadzirati putem pametnih telefona. Aplikacija će uzgajivače upozoravati na promjene u okolišu te one u izgledu i ponašanju riba. 

Marinet je europski projekt programa Interreg Italija – Hrvatska koji se bavi inovacijama u uzgoju riba i školjkaša te jačanjem suradnje Hrvatske i Italije u toj gospodarskoj grani s ciljem poboljšanja biosigurnosti, ekološke održivosti i gospodarstva tih zemalja.

Akvakultura je važna gospodarska djelatnost duž jadranske obale, a njezini proizvodi zauzimaju istaknuto mjesto u prehrani stanovništva prekograničnih regija. Školjkaši i ribe te prerađevine od njih traženi su na nacionalnom, ali i međunarodnom tržištu. U morskom se okolišu događaju promjene izazvane klimatskim promjenama te iskorištavanjem i onečišćenjem mora, a od morske se akvakulture očekuje da prilagodbama tehnika uzgoja očuva morsko stanište, ali istodobno i postigne zadovoljavajuću razinu tržišno konkurentne proizvodnje te osigura sljedivost i sigurnost hrane. Projekt Marinet predložit će inovativna rješenja za te izazove. Neka od tih rješenja uključuju umjetnu inteligenciju, stvaranje učinkovitijih kolektora za uzgoj školjkaša i nove načine pakiranja proizvoda, kazala je prof. dr. sc. Greta Krešić, voditeljica Katedre za hranu i prehranu Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci i voditeljica radnog paketa projekta Marinet.

Uslijed klimatskih promjena na svjetskoj razini, pa tako i u ovom dijelu Europe, dolazi do rasta temperatura zraka i mora. Zbog toga se u Jadranskom moru pojavljuju ribe i drugi organizmi koji su prije bili poznati kao stanovnici toplijih mora, ali i uzročnici bolesti riba u suptropskim i tropskim područjima.

Ribe su poikilotermni organizmi što znači da njihova fiziologija ovisi o temperaturi okoliša. Svaka riblja vrsta ima optimalnu temperaturu rasta i razvoja, ali ta optimalna temperatura jamči ribi i optimalan imunološki status - otpornost na bolesti, stresne situacije i drugo. Redovito mjerenje i bilježenje okolišnih uvjeta među kojima su temperatura mora i razina kisika u moru, te ponašanja i izgleda riba kroz određeno razdoblje omogućit će nova saznanja o uvjetima koji nepovoljno utječu na zdravlje riba i njihove uzgojne parametre. Novi sustav ranog obavještavanja moći će upozoriti uzgajivače na dolazak krizne situacije te potrebu primjene neke od mjera zaštite riba od bolesti. To će omogućiti sprječavanje, odnosno ublažavanje negativnih posljedica. U sklopu projekta razvijat ćemo i nova cjepiva za primjenu u uzgajalištima riba i školjkaša, rekla je dr. sc. Snježana Zrnčić, znanstvena savjetnica u Laboratoriju za bolesti akvatičnih životinja Hrvatskog veterinarskog instituta i voditeljica radnog paketa projekta Marinet.

Fakultet za menadžment u turizmu i Hrvatski veterinarski institut na projektu surađuju s Obrtničkom komorom Istarske županije, Sveučilištem u Udinama, Eksperimentalnim zooprofilaktičkim institutom Venecija i Mediteranskim udruženjem za akvakulturu.

Ovaj projekt nastavak je našeg projekta AdriAquaNet. Dakle, sada ne radimo na početnim istraživanjiima, nego na primjeni znanja akademske zajednice u gospodarstvu. Za znanost je izuzetno važno da bude blizu proizvodnje. Unaprijedit ćemo održivost uzgoja riba i školjkaša i njegovu otpornost na klimatske promjene te odgovoriti na nove potrebe proizvodnje. Povećat ćemo kvalitetu, sigurnost i cjelovitost proizvoda akvakulture, istaknuo je prof. dr. sc. Marco Galeotti iz Odjela za poljoprivredno-prehrambene, okolišne i veterinarske znanosti Sveučilišta u Udinama i voditelj projekta Marinet.

Projekt veliku pozornost pridaje primjeni novih tehnologija u samim uzgajalištima, pa će Mediteransko udruženje za akvakulturu surađivati s uzgajivačima riba i školjkaša u Italiji, a hrvatski će partneri na projektu svoje inovacije razvijati u suradnji s uzgajivačima školjkaša okupljenih u Obrtničkoj komori Istarske županije te nekoliko tvrtki koje se u Hrvatskoj bave akvakulturom, a među kojima su najveće Cromaris i Orada Adriatic.

U sklopu projekta Marinet napravit će se istraživanje tržišta te predložiti ciljana promotivna strategija za podizanje svijesti javnosti o važnosti konzumacije proizvoda iz održive akvakulture. Prof. dr. sc. Krešić pojasnila je da će se raditi na istraživanjima nutritivnih vrijednosti uzgojenih riba i školjkaša te za njih izraditi prehrambene tvrdnje – one o njihovim blagotvornim prehrambenim svojstvima.

Iza nas je tradicija duga 60 godina, a kao fakultet djelujemo 50 godina. Ponosni smo na projekte u kojima sudjelujemo, a koji koriste nove tehnologije i doprinose društvu u cjelini, pogotovo onima s međunarodnim karakterom. Činjenica da je u turizmu hrana nezaobilazan sadržaj boravka u destinaciji, a mnogima i među glavnim motivima za putovanja, ovom projektu daje novu dimenziju. Riječ je o vrijednom i inovativnom projektu s velikom društvenom koristi. On uključuje prijenos znanja iz znanstvene zajednice prema uzgajivačima riba i školjkaša te proizvođačima hrane, rekao je prof. dr. sc. Marko Perić, dekan Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci i projektni partner.

Projekt Marinet – Mariculture Network: Primjena novih tehnologija za diversificiranu održivu akvakulturu usmjerenu na zdravo društvo i konkurentne regije traje 30 mjeseci – od 1. ožujka 2024. do 30. kolovoza 2026. godine. Proračun mu je 1.871.881,46 eura, a Europska ga unija sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj s 1.497.505,16 eura.