U Hrvatskoj se svake sekunde dogodi između 45 i 60 tisuća kibernetičkih napada. Kako ih spriječiti?

Izlaganjima i raspravom o upravljanju incidentima u korporacijama te najavama što se sve već idućih godina priprema kako bi se unaprijedila razina sigurnosti u svim područjima rada i života, završili su Hrvatski dani sigurnosti koju organizira Hrvatska udruga menadžera sigurnosti. Kroz izlaganja, forume i panele menadžeri sigurnosti su raspravljali o novim oblicima sigurnosti, što je i bila ideja vodilja ovogodišnje 13. Konferencije hrvatskih menadžera sigurnosti.

Pročitajte i ovo 'KO TO MORE PLATIT? Nekad luksuz, danas nužnost: Bez njih se više ne može, a cijene nezaustavljivo rastu POBUNA STROJEVA Od tostera do perilica rublja, građani sve češća meta: "Čak i bojler koji kupite se spaja na internet..."

tri vijesti o kojima se priča Globalna prijetnja Izrael objavio kartu: "Govorili smo vam, a sada gledajte do kuda može doći iransko novo oružje" Rat na Bliskom istoku VIDEO Žestoki iranski napadi na Izrael: Najmanje petero mrtvih, među stotinu ranjenih i djeca. Netanyahu nahvalio Orbana poremećaj s opskbom "Cijene će porasti toliko da će ljudi prestati trošiti": Svijet je pred novim udarom

Predavači, panelisti i forumaši ponajviše su govorili o kibernetičkim napadima kojih je 45 do 60 tisuća u sekundi prema svim uređajima u Hrvatskoj, a broj kibernetički incidenata godišnje raste za 300 do 500 posto. Na panelu Kibernetičke prijetnje i trendovi – pogled u 2020. godinu, ukazali su da napadi nisu rezervirani samo za e-mail nego se događaju i preko WhatsApp-a i drugih mreža, pa čak i preko Skypa, uglavnom kao krađa identiteta. U modernom digitaliziranom svijetu svake se sekunde pošalje 2,9 milijuna mailova, na YouTube se svake minute uploada 20 sati video sadržaja, dnevno se pošalje 50 milijuna tvitova, na Facebooku se mjesečno provede 700 milijardi sati. Sva ta aktivnost podrazumijeva i izloženost prijetnjama i napadima.

Lana Djurkin Koenig Foto: HUMS

Predavači su se složili da su u eri informatike sigurnosne prijetnje hibridne, pa i odgovor na njih treba biti hibridan. Ipak, to znači da se ne smijemo fokusirati niti isključivo na kibernetički sigurnost i zanemariti pri tome onu fizičku, kao što se za postizanje veće sigurnosti ne smijemo oslanjati niti samo na strojeve, zanemarivši pri tom čovjeka.

Tu je poruku najbolje sažela Lana Gjurkin Koenig, voditeljica regionalne korporativne sigurnosti Ernst&Young Gmbh Bonn, Njemačka: U eri strojeva trebat ćemo ljude da kreiraju sadržaj.

Pogled u budućnost sigurnosti fokusirao se i na dronove koji se jako brzo razvijaju te se očekuje da će se uskoro moći koristiti u akcijama spašavanja. Primjerice, iz zapaljenog nebodera stanovnike će izvlačiti rojevi dronova, a ne vatrogasci koji takvom akcijom ugrožavaju svoj život.